Prije proizvedenog prvog kilovat-sata struje poslovali su sa minusom od 51 hiljade, da bi iz godine u godinu povećavali dobit, pa je u 2016. profit Hidroenergije iznosio 1,444 miliona
Firma Hidroenergija Montenegro je za tri godine, otkako je proizvela prvi kilovat-sat električne energije u mini-hidroelektrani (mHE) Jezerštica, povećala stalnu imovinu na 17,55 miliona eura i nakupila 1,8 miliona dobiti. To pokazuju finansijski izvještaji ovog društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) u koje je „Dan” imao uvid.
Vlasnici Hidroenergije, koja u svom vlasništvu ima šest mHE, i za svaku od tih ima status povlašćenog proizvođača, su Oleg Obradović, preko Hemere kapital, Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, neformalni vlasnici Bemaksa. Obradović ima 40 odsto, a Ubović i Mijajlović po 30 procenata.
Status povlašćenog proizvođača znači da im za svaki proizvedeni kilovat-sat Elektroprivreda plaća podsticajnu cijenu, odnosno veću od tržišne za oko 50 procenata. Podsticaj plaćaju građani preko računa za struju.
Koliko je dobra zarada od mini-hidroelektrana, najbolje se vidi na njihovom primjeru. Prema finansijskim izvještajima dostavljenim Poreskoj upravi, na kraju 2013. godine stalna imovina društva je bila 1,98 miliona, neraspoređene dobiti nijesu imali, jer su na kraju 2013. godine imali gubitak 230 hiljada.
Prihodi su bili 28,8 hiljada, da bi 2014. nakon što je počela sa proizvodnjom prva od šest mHE, prihod porastao na 120 hiljada eura, međutim 2015. i 2016. godine počeli su da proizvode u svih šest mHE i da godišnje prihoduju oko tri miliona.
Na kraju 2016. godine stalna imovina preduzeća je povećana na 17,5 miliona eura, dok neraspoređena dobit iznosi 1,83 miliona. Ukupna aktiva i pasiva su 21,3 miliona eura i uvećani su za 13 miliona u odnosu na 2014. godinu.
U istom periodu kapital je uvećan sa 295,4 hiljade, na 2,12 miliona eura.
Dugoročna rezervisanja i obaveze su na kraju 2014. godine iznosili 3,8 miliona, dok su na kraju 2016. uvećani na 3,96 miliona. Kratkoročna rezervisanja i obaveze su iznosile prije tri godine četiri miliona, a sada su čak 15 miliona.
Kada su u pitanju godišnji izvještaji, odnosno bilansi uspjeha, dobit je počela da se prikazuje od godine kada je počela da se proizvodi struja iz mHE. Tako je u 2014. godini Hidroenergija imala dobit od 150 hiljada, dok je u 2013. imala minus od 51 hiljade. U 2015. godini dobit je porasla na 388,2 hiljade, dok je u prošloj godini dostigla 1,444 miliona eura.
Zajedno sa dobiti rasli su i prihodi. Tako su 2013. bili 28,8 hiljada, godinu kasnije 192 hiljade, 2015. 1,3 miliona, da bi lani iznosili 3,257 miliona. Sa prihodima su se povećavali i rashodi, pa je od 78 hiljada u 2013, lani bilo 1,356 miliona rashoda.
Posao sa mHE je isplativ iz razloga što je otkup proizvedene električne energije siguran, plus je cijena podsticajna, odnosno uvećana u odnosu na tržišnu.
Hidroenergija je prva počela da se bavi ovim biznisom, i imaju najviše izgrađenih mHE sa statusom povlašćenog proizvođača. Ostali, Sinerdži, Igma enerdži i Kronor imaju po jednu mHE.
Ovim poslom uglavnom se bave biznismeni bliski DPS-u. Najpoznatiji među njima je Blažo Đukanović, sin šefa DPS-a Mila Đukanovića. On je krajem prošle i početkom ove dobio koncesije na 30 godina za izgradnju dvije mHE u opštini Kolašin. D.M.
Smanjivali rashode za plate
Zarade, koje su kod većine preduzeća najveći trošak, kod Hidroenergije su se sa povećanjem obima posla smanjili. Tako su troškovi zarada 2014. godine iznosili 18,5 hiljada, da bi se 2016. godine smanjili na 12,44 hiljade.