Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Kuljači 128.000 za smještaj policajaca * Oluja obarala drveće i lomila plastenike * Rajković: Sa dijelom DPS-a o promjenama - Joković: O tome nema priče * DPS sve učinio da ne budemo vlast u Tuzima * Tramp nas nije interesovao * Mali Perica i bradata učiteljica * Ukinuti praznici
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 18-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
LI MANČANG, ambasador Kine u Beogradu:
Za Peking je Kosovo Srbija i tako će ostati.

Vic Dana :)

Dolazi tip u kafanu i naručuje 3 rakije...
I tako danima...
Pita ga konobar:
- Izvini a zašto stalno 3?
- Imam brata jednog u Australijii, drugog u Americi i dogovorili smo se kad pijemo da pijemo svako za svakog.
Posle mjesec dana dolazi i taman da konobar sipa 3, a on traži 2...
Pita konobar:
- Izvinite da nije neki problem sa braćom kad naručujete samo dvije?
Ma jok... Sve je ok nego sam ja prestao da pijem.

Šta kaže Kinez kada vidi da nema hrane u frižideru?
- Ni kučeta, ni mačeta.
Došao Bosanac u prodavnicu i pita:
- Koliko je ova krema za sunčanje?
Kaže prodavačica: 20 maraka!
- Daj mi onda tri jogurta!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Ekonomija DRŽAVA IMA MALO KORISTI OD MINI-HIDROELEKTRANA, ZA RAZLIKU OD VLASNIKA TIH OBJEKATA
Za četiri zaposlena dobili 3,8 miliona subvencija
Jedna od mini-hidroelektrana Hidroenergije Za četiri zaposlena dobili 3,8 miliona subvencija Hidroenergija Montenegro je u poslednje četiri godine dobila 3,8 miliona subvencija od građana i privrede, a izdvojila je 16 puta manje novca za koncesije i porez na dobit.Na kraju 2017. zapošljavala je četvoro ljudi, kazali su iz MANS-a
Da je korist države i lokalnih zajednica od izgradnje malih hidroelektrana (mHE) zanemarljiva u odnosu na ogromnu zaradu privatnih investitora, najbolje pokazuje primjer firme „Hidroenergija Montenegro“ iz Berana, koja je na području te opštine do sada sagradila šest hidroelektrana, ocijenili su iz Istraživačkog centra MANS-a.
Prema njihovim podacima, od prodaje struje iz tih elektrana „Hidroenergija“ je u poslednje četiri godine prihodovala 7,1 miliona eura, od čega su subvencije građana i privrede iznosile 3,8 miliona, što je više od polovine. Iznos subvencija početkom svake godine određuje Vlada, a na računima potrošača su iskazane kao posebna naknada za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije (OIE).
– U istom periodu, od 2013. do kraja 2017. godine, „Hidroenergija“ je u odnosu na prihod koji je stekla prodajom struje izdvojila 16 puta manje novca za koncesije i porez na dobit. Tako je trošak koncesija bio 375 hiljada, a poreza na dobit 58 hiljada. Na kraju 2017. godine zapošljavala je četvoro ljudi – pokazuju podaci MANS-a.
Beranska firma je sada u vlasništvu biznismena Ranka Radovića iz Podgorice, koji ima 60 odsto udjela, i podgoričke kompanije „Hemera kapital“, kojoj pripada ostatak od 40 odsto. Vlasnik „Hemere“ je Oleg Obradović, biznismen, protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo nedavno podiglo optužnicu za zloupotrebu privrednog poslovanja u aferi „Telekom“.
Još u septembru 2008. godine, kako su naveli, Ministarstvo ekonomije je sa „Hidroenergijom“ zaključilo dva koncesiona ugovora, kojim je dobila pravo da na rijekama Bistrica i Šekularska, u Beranama, sagradi 13 mHE. Obradovićeva „Hemera kapital“ tada je bila većinski vlasnik „Hidroenergije“.
– Elektrane je trebalo izgraditi do kraja 2011. godine, nakon čega bi počeo period njihove eksploatacije u narednih 27 godina, a zauzvrat će investitor državi plaćati koncesionu naknadu u iznosu od četiri i pet odsto od ukupne proizvodnje struje na godišnjem nivou, dok će za Opštinu Berane izdvajati naknadu od 0,5 odsto. Već je tim ugovorima „Hidroenergiji“ garantovano priključenje na distributivnu mrežu i otkup struje, a u međuvremenu je sagradila šest mHE, za koje je stekla status povlašćenog proizvođača. Taj status, u kojem ima pravo na subvencije, traje punih 12 godina, a u preostalom roku koncesije struju će prodavati po tržišnim cijenama – naveli su iz MANS-a.
Prema njihovim podacima, koncesioni ugovori su izmijenjeni dva puta i njima su produžavani rokovi za gradnju, ali i brisane pojedine odredbe, kojima je olakšan položaj „Hidroenergije“ na štetu potrošača i javnog interesa.
– Tako je osnovnim ugovorom bilo predviđeno da Vlada može uskratiti koncesiju ako dođe do promjene režima voda na vodotoku ili na tržištu električne energije, ali su naknadno izbrisane riječi „tržištu električne energije“. To praktično znači da je Vlada, u periodu trajanja koncesije od gotovo tri decenije, investitoru garantovala proizvodnju, bez obzira na uslove na tržištu energije – tvrde u MANS-u.
Gradnju prve mHE u Beranama „Hidroenergija“ je završila 2013. godine, do početka 2015. je imala još četiri, a u 2016. još jednu. Novac za gradnju je, kako su kazali, obezbijedila od Investiciono razvojnog fonda (IRF), koji joj je prije nekoliko godina odobrio pet miliona eura povoljnog kredita, kao i pozajmicama podgoričke firme „Bemaks“, koja je i gradila elektrane.
Iz MANS-a su kazali da najnoviji podaci iz Registra zaloga otkrivaju da je „Hidroenergija“ krajem prošle godine založila svih šest mHE za kredite kod Prve banke i Zapad banke. Vrijednost založenih mHE je 18,4 miliona eura.
– Ako se zna da je za samo četiri godine od prodaje struje iz šest mHE prihodovala 7,1 miliona eura, te se pretpostavi da cijena struje i iznos subvencija neće biti niži, već će samo rasti, realno se može procijeniti da će investicija biti otplaćena u narednih nekoliko godina, te će investitoru preostali koncesioni period ostati za čistu zaradu.
I dok tako privatni investitor može zadovoljno da „trlja ruke“, mHE su već postale „noćna mora“ za brojne mještane u Beranama, koji su bukvalno ostali bez rijeka, jer je „Hidroenergija“ u njih postavila cijevi i vodu preusmjerila ka svojim elektranama, kako bi proizvodila više struje. Mještanima, koji se uglavnom bave poljoprivredom, tako su, umjesto obećanog prosperiteta lokalne zajednice i zapošljavanja, ostala suva korita rijeka i uništeni putevi i šume, gdje su elektrane građene – zaključili su iz MANS-a.D.M.


Piperović: Šta je urađeno mimo zakona?

Advokat Zoran Piperović reagovao je na navode MANS-a iz jučerašnjeg teksta „Tender crtan za Olega Obradovića”. Reagovanje objavljujemo integralno.
– Iz sadržine teksta se elementarno utvrđuje da isti ne odgovara naslovu, koji je vrlo tendenciozan. Naime, čitalac, pa i onaj neinformisani, ne može izvuću zaključak šta je to mimo procedure uređene zakonom, urađeno da bi se beneficirao Obradović. I po strani to što je u pitanju legalan posao koji je, ako se ispituje procedura, bio dostupan svakom građaninu, pa time i mom klijentu. Ovdje je drugo zanimljivo. Naime, o ovom biznisu Olega Obradovića već ste pisali tekstove iste sadržine. Potpuno iste. I još: najsporniji je tajming objavljivanja ovog teksta. Niko ovdje nije naivan. A što hoću da kažem. Vaša novina ima saznanja (pisala je o tome) da se ovih dana u Višem sudu odlučuje o tome da li ili ne, treba potvrditi optužnicu protiv mog klijenta i Miodraga Ivanovića zbog krivičnog djela – zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Pa bi, izgleda, trebalo podsjetiti Viši sud sa kim ima posla i predstaviti ga kao osobu sumnjivog ponašanja u poslovima kojima se bavi. Duboko uvjeren da ovog teksta ne bi bilo da se ne čeka odluka Višeg suda, apelujem na Vas, kao novinu od digniteta, da se ubuduće uzdržite objavljivanja onog o čemu ste već pisali, a to ponavljate iz razloga koji se najmanje mogu podvesti pod korektno.
Sve što je Obradović radio oko malih elektrana dostupno je organima koji se bave procesuiranjem onoga što podrazumijeva neku eventualnu nezakonitost i od toga nije pošteđen niko, pa ni moj klijent – rekao je Piperović.


Državni posao koristili za gradnju mHE

Prvih godina „Hidroenergija Montenegro“ je kasnila sa gradnjom mHE, a početak realizacije investicije vezuje se za ulazak „Bemaksa“ u njenu vlasničku strukturu krajem 2011. godine, kada je kupio 60 odsto udjela, dok je sadašnji vlasnik Ranko Radović tada imenovan za izvršnog direktora, naveli su iz MANS-a.
– U junu naredne godine dobijena je prva građevinska dozvola za gradnju prve mHE, a već u avgustu je „Bemaks“ učestvovao na tenderu za državni posao rekonstrukcije dionice puta Berane–Lubnice, u koji je kasnije ugradio cjevovod za mHE, dok je cijeli taj posao obilježen nizom kontroverzi. Naime, „Bemaks“ se na tenderu pojavio kao samostalni ponuđač i najavio da će kao podizvođača angažovati podgoričku firmu „Arso Milić“. Za rekonstrukciju puta ponudio je cijenu od 2,9 miliona eura, a Direkcija za saobraćaj mu je posao dodijelila u oktobru te godine. Međutim, odluku je ubrzo poništila Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki, koja je utvrdila da je „Bemaks“ kao samostalni ponuđač morao imati licencu za vodovodne i hidrotehničke radove. Tu licencu je imao njegov podizvođač „Arso Milić“. Direkcija za saobraćaj tada poništava tender i novi raspisuje krajem iste godine, a već početkom 2013. posao opet dobija „Bemaks“. Na novom tenderu pojavio se u zajedničkom konzorcijumu sa „Arso Milić“, koji je opet obezbijedio potrebnu licencu. Međutim, „Bemaks“ je na novom tenderu uvećao cijenu posla za čak dva miliona eura, odnosno na 4,9 miliona – naveli su iz MANS-a.
Kasnije je, po osnovu nepredviđenih i naknadnih radova cijena uvećana za milion i po.
– Prema zvaničnim podacima, „Bemaks“ je u trup tog puta ugradio vodovodne cijevi za mHE, ali nikada nije saopšteno koliko je ovaj državni posao smanjio njegove stvarne troškove za gradnju elektrana u Beranama. Rekonstrukcija puta je „Hidroenergiji“ bila izgovor za potpisivanje jednog od aneksa koncesionog ugovora, kojim je tražila produženje rokova za gradnju mHE – kazali su iz MANS-a.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"