Ustavni sud ukinuo je odredbe člana 55 stav 1, tačka 1, alineja 1 Zakona o stečaju, kojim je bilo propisano da se radnicima u prvom isplatnom redu mogu isplatiti najviše 24 bruto zarade na dan otvaranja stečajnog postupka. Predlog za ukidanje ove odredbe, donesene 2016. godine, podnijelo je Udruženje manjinskih akcionara „Radoja Dakića”, čiji bivši radnici u stečaju potražuju 84 bruto zarade, odnosno plate za sedam godina. Zakon o stečaju je 2016. godine izglasala Skupština, na predlog Vlade, odnosno Ministarstva ekonomije.
Njima su u prvom isplatnom redu priznate 24 bruto zarade, dok je ostalih 60 bilo u trećem isplatnom redu. S obzirom na to da je sporni član ukinut, radnicima će sve zarade za sedam godina morati biti prebačene u prvi isplatni red, odnosno imaće prioritet prilikom isplate novca dobijenog od prodaje imovine.
Akcionari „Radoja Dakića” dostavili su „Danu” odluku Ustavnog suda, koju je potpisao predsjednik Dragoljub Drašković.
– Ustavni sud je utvrdio da je zakonodavac osporenom odredbom člana 55 u dijelu koji glasi „i to najviše do visine 24 prosječne bruto zarade u Crnoj Gori na dan otvaranja stečajnog postupka”, povrijedio ustavne principe o ograničenju ljudskih prava i sloboda i zaštiti prava svojine, iz odredaba člana 24, člana 58 stav 1 i 2 Ustava i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju – piše u rješenju Ustavnog suda.
Pored uobičajenog pojma vlasništva (imovine) sud pod tim pojmom podrazumijeva i sva stečena prava nekog lica uključujući takva privatna pravna dobra kao što su stečena prava iz radnog odnosa.
– Miješanje države u pravo na mirno uživanje imovine smatraće se suprotnim načelima konvencije ako ima objektivnog i razumnog opravdanja, ako ne teži legitimnom cilju ili ne postoji razumna srazmjernost između primijenjene mjere i cilja koji se njome nastoji postići – piše, između ostalog, u odluci.
Po ocjeni Ustavnog suda, u konkretnom slučaju, nesporno je da su zaposlenima i bivšim zaposlenima utvrđena prava na isplatu potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak i da ta potraživanja predstavljaju imovinu koja uživa zaštitu člana 58 Ustava i člana 1 protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Zakonodavac, po ocjeni Ustavnog suda, nije utvrdio javni interes zbog kojeg bi se ograničavala prava na isplatu potraživanja kod poslodavca nad kojim je pokrenut stečajni postupak.
S obzirom na to da osporene odredbe Zakona ne zadovoljavaju prvi od utvrđenih uslova, javni interes, za miješanje države u pravo na mirno uživanje imovine, Ustavni sud se nije dalje upuštao u ocjenu zakonom propisanog ograničenja na imovinu.
Ustavni sud je ukinuo i tačku dva istog člana u dijelu koji glasi „kao i potraživanja po osnovu svih javnih prihoda prije otvaranja stečajnog postupka”. Utvrdio je da su tom odredbom narušeni ustavni principi o opštoj zabrani diskriminacije.
– Zakonodavac je osporenom odredbom člana 55, tačka 2, Zakona o stečaju u dijelu koji glasi „kao i potraživanje po osnovu svih javnih prihoda prije otvaranja stečajnog postupka, u redosledu namirenja potraživanja” utvrdio privilegovani položaj države u odnosu na preostala potraživanja zaposlenih i bivših zaposlenih koja su svrstana u prvi isplatni red, odnosno dao prednost namirenju tih potraživanja, prije namirenja potraživanja zaposlenih i bivših zaposlenih stečenih kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni postupak – piše u odluci.
Ustavni sud je utvrdio da je na ovaj način, zakonodavac, suprotno pravnom principu, bez ustavnopravno prihvatljivih razloga uspostavio povoljniji položaj za potraživanje države po osnovu svih javnih prihoda prije otvaranja stečajnog postupka.
Predstavnik radnika Milan Vukčević kazao je za „Dan” da je zadovoljan odlukom Ustavnog suda. Radnici „Radoja Dakića” potražuju oko 60 miliona eura. Oni nijesu jedini kojima se na dan otvaranja stečaja duguje više od 24 bruto plate. Radnicima GP Gorica su se na dan otvaranja stečaja dugovale plate za deset godina.
D.M.