Državni arhiv Crne Gore (DACG) dobio je pozitivno mišljenje na finansijski izvještaj za 2017. godinu, dok je na reviziju pravilnosti dobio pozitivno mišljenje sa skretanjem pažnje od Državne revizorske institucije (DRI). Državnoj instituciji, koja je pod okriljem Ministarstva kulture, na čijem čelu je Aleksandar Bogdanović, skrenuta je pažnja zbog neusklađenosti poslovanja sa Zakonom o budžetu za 2017. godinu, pravilnikom o jedinstvenoj klasifikaciji računa za budžet Crne Gore i budžete opština i Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
Vrhovna revizija je utvrdila da Državni arhiv, čiji je direktor Saša Tomanović, nije vršio uplate posebnog doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom, što nije u skladu sa članovima 21 i 22 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
– U izvještaju o neizmirenim obavezama iskazane su obaveze za bruto zarade i doprinose na teret poslodavaca u iznosu od 113.860 eura, koje se odnose za neizvršene uplate posebnog doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom za period od 2011. do 2016. godine. Subjekat revizije je u izjašnjenju na preliminarni izvještaj DRI naveo da je u 2018. godine isplatio 75.000 eura po osnovu doprinosa za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom – piše u izvještaju koji potpisuje član senata DRI Branislav Radulović.
Sjedište Državnog arhiva je na Cetinju, a revizijom je utvrđeno da su na računu otplata obaveza iz prethodnih godina, evidentirani izdaci po osnovu sudskih sporova u iznosu od 13.109 eura, što nije u skladu sa članom 19 Zakona o budžetu za 2017. godinu kojim su za potrošačku jedinicu Državni arhiv, planirana sredstva na računu 4630–Otplata obaveza iz prethodnih godina u iznosu od jednog eura.
– Uvidom u naloge za službeno putovanje gdje su zaposleni koristili sopstveno vozilo u službene svrhe, u tabeli putnog naloga – Putni račun, nijesu navedeni pređeni kilometri i cijena goriva, već samo iznos koji treba isplatiti zaposlenom. Članom 25 Uredbe o naknadi troškova zaposlenih u javnom sektoru, propisano je da zaposlenom koji koristi sopstveni automobil u službene svrhe pripada naknada od 25 odsto cijene litra goriva po pređenom kilometru, pa nije jasno na koji način je vršen obračun iznosa koji treba isplatiti zaposlenom – piše u izvještaju DRI.D.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.