Koordinatorka za istraživanje „CEE Bankwatch” mreže
Pipa Galop kazala je da su u Crnoj Gori posebno vidljive i izražene političke veze u energetskom biznisu, koje otežavaju mogućnost kreditiranja gradnje malih hidroelektrana od javnih banaka u Evropi.
– Kreditore možemo podijeliti na evropske javne banke i privatne banke. Javne evropske banke do sada nijesu finansirale puno gradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori. Prije nekoliko godina predstavnik Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) mi je kazao da nijesu finansirali gradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori, zato što su firme koje se bave tim biznisom povezane sa vlašću i da bi to bio udar za njihov imidž – rekla je Galop. Dodala je da problem političkih veza sa energetskim biznisom postoji i u drugim zemljama, ne samo u Crnoj Gori.
– To je problem i u drugim zemljama, ali je u Crnoj Gori čini mi se najvidljiviji. Nijesam sigurna šta je razlog tome. Takođe, važno je pomenuti i Makedoniju, gdje imamo slučaj da je vlasnik dvadesetak malih hidroelektrana postao u novom sazivu vlade u toj zemlji ministar ekonomije – rekla je Galop.
Istakla je da je termoelektrana u Pljevljima štetna za ekonomiju i životnu sredinu u Crnoj Gori. Galop je u razgovoru za „Dan” poručila da joj nije jasno zašto država hoće da gradi drugi blok termoelektrane kad čitava Evropa prelazi na druge izvore energije, koji ne emituju CO2.
– Proizvođači će ubuduće morati da plaćaju sve više novca zbog emisije CO2, tako da mi nije jasno insistiranje na gradnji drugog bloka termoelektrane u Pljevljima. To nije isplativo ekonomski, ali nije dobro ni za životnu sredinu – kazala je Galop.
Dodala je da Evropa zagovara obnovljive izvore i da treba da se grade više vjetroelektrane i solarne-elektrane, prije nego hidro-elektrane, koje takođe imaju negativan uticaj na životnu sredinu.
– Naša mreža je u poslednjih nekoliko godina svoje djelovanje koncentrisala na energetski biznis. Primijetili smo brojne probleme ne terenu i naš posao je da to iskomuniciramo sa EU institucijama i bankama. Tražimo i rješenja kroz nacionalno zakonodavstvo. Takođe, radimo i kako bi se EU standardi povećali na tom polju – rekla je Galop, koja živi i radi u Hrvatskoj.
„CEE Bankwatch” mreža je globalna mreža koja posluje u centralnoj i istočnoj Evropi. Postoji 17 grupa članica, više nevladinih organizacija sa različitim lokacijama. Radi se o je jednoj od najvećih mreža ekoloških nevladinih organizacija u centralnoj i istočnoj Evropi. Fokusira se na praćenje akcija različitih međunarodnih finansijskih institucija, kao što je Evropska investiciona banka, uz objavljivanje i izlaganje potencijalnih rizika projekata javnosti kako bi se odgovorilo na ekološke, socijalne i ekonomske uzroke. Mreža ima za cilj da utiče na odluke EIB i Evropske banke za obnovu i razvoj i kampanju za zaštitu ljudskih prava i životne sredine.
Vl.O.
Milionski kredit za kompaniju „Hidro Bistrica”U podacima Uprave za nekretnine može se vidjeti da je Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) do sada finansijski podržala samo jedan projekat gradnje malih hidroelektrana. Radi se o projektu kompanije „Hidro Bistrica”, koja je povlašćeni proizvođač električne energije od januara prošle godine do januara 2030. godine. Povlašćeni proizvođači imaju pravo na podsticajnu cijenu električne enegrije. Firma „Hidro Bistrica”, koja je tokom 2016. godine od EBRD dobila kredit od 4,2 miliona eura, vlasnički se povezuje sa
Vukom Rajkovićem, kumom predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS)
Mila Đukanovića, ali i
Florina Krasnićija, kontroverznog biznismena i političara sa Kosova, koji je bio i jedan od osnivača i finansijer Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).Milionski kredit za kompaniju "Hidro Bistrica"U podacima Uprave za nekretnine može se vidjeti da je Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) do sada finansijski podržala samo jedan projekat gradnje malih hidroelektrana. Radi se o projektu kompanije "Hidro Bistrica“, koja je povlašćeni proizvođač električne energije od januara prošle godine do januara 2030. godine. Povlašćeni proizvođači imaju pravo na podsticajnu cijenu električne enegrije. Firma "Hidro Bistrica“, koja je tokom 2016. godine od EBRD dobila kredit od 4,2 miliona eura, se vlasnički povezuje sa Vukom Rajkovićem, kumom predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, ali i Florina Krasnićija, kontroverznog biznismena i političara sa Kosova, koji je bio i jedan od osnivača i finansijer Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).