Skupština je završila raspravu o izmjenama i dopunama zakona o koncesijama tokom koje je najviše rasprave bilo o davanju aerodroma Tivat i Podgorica pod dugoročan zakup. Osude za davanje aerodroma pod koncesiju stizale su i od opozicije i od DPS-ovih koalicionih partnera iz SD.

Raško Konjević (SDP) je dao zanimljivu analizu stanja u Aerodromima i Montenegroerlajnzu (MA), te mogućem uzročno posledičnom odnosu ta dva subjekta.

– Od avansa za Aerodrome se očekuje 100 miliona, dok se za MA radi leks specijalis. Tih 100 miliona otići će za Montenegroerlajnz. Daje li se koncesija za aerodrome da se zakrpi rupa na drugom mjestu? Nažalost, tako rješavamo probleme, ne nalazeći plan za avio-preduzeće. Pa ćemo opet za tri-četiri godine da vadimo MA iz problema, samo što tada nećemo imati Aerodrome ni velike prihode. Džaba nam tada svaka odredba ovog zakona – rekao je juče u Skupštini Konjević.

Njegov partijski kolega Ranko Krivokapić je kazao da se porodično blago, odnosno monopol ne prodaje.

– Prirodno je da monopol bude u državnom vlasništvu, da profit koji se ubira ide u djelove društva. To su narodna dobra, što znači da pripadaju narodu. Treba li države da se odreknemo, zato što je vlast loša? Kako ne mijenjamo državu, ne možemo ni poklanjati monopole. Po nama vrijede milijardu, a ne bijednih sto miliona – poručio je Krivokapić.

Istakao je da Vlada deceniju nije dala saglasnost Aerodromima da uzmu kredit za modernizaciju, a istovremeno je davala garancije Olegu Deripaski i mnogim drugim.

Boris Mugoša (SD) je govorio o problemu zakonitosti akata kojima se aerodromim daju pod koncesiju. Naveo je da se aerodromi valorizuju kroz postojeći zakon, a da predloženim zakonom aerodromima, putevima i drugoj infrastrukturi nije mjesto u Zakonu o koncesijama, odnosno da se miču iz zakona. Prema njegovim riječima, jedino što je gore od državnog monopola je privatni monopol.

– Država može da upravlja Elektroprivredom, a ne može drugim resursom – Aerodromima. Je li to ista država? Treba da budemo principijelni, a ne da različito postupamo od primjera do primjera. Takođe, kontradiktorno je da ako država ne može da upravlja Aerodromima, da ih daje drugoj stranoj državnoj kompaniji – rekao je Mugoša.

Na to se nadovezao predsjednik Skupštine i SD Ivan Brajović govoreći da je problem ako se zloupotrebljava monopol.

– Najbolje je ako država upravlja svojim monopolom – zaključio je on.

Neđeljko Rudović se osvrnuo na katastrofalno stanje koncesija datih za šume.

– Šume nijesu naše. Koncesionari ne plaćaju naknade, ne daju plate radnicima, ne plaćaju poreze i doprinose radnicima. Od šuma nemamo nikakve koristi. Dug za koncesije za šume je 5,9 miliona, a od toga je moguće naplatiti samo 193 hiljade eura. Dakle, pare su u džepovima koncesionara koji ne daju ni plate radnicima – zaključio je Rudović.

D.M.

---

Javne usluge i radove isključili iz koncesija
Aleksandar Damjanović je kazao da bi davanje aerodroma pod koncesiju trebalo da bude oblast Zakona o javnom privatnom partnerstvu. Istakao je i da je registrovano 258 ugovora o koncesiji, a da je prihod od toga 3,87 miliona, što je, kako je kazao, malo.

Predlog izmjena je branila ministarka ekonomije Dragica Sekulić, koja je kazala da će se njima značajno unaprijediti oblast politike koncesija. Kazala je da postoje dva razloga zbog čega su predložene izmjene i dopune na postojeći zakon.

– Jedan je podjela nadležnosti između Zakona o koncesijama i zakona o privatno-javnom partnerstvu, a sve u skladu sa evropskom direktivom, čime smo Zakonom o koncesijama isključili javne usluge i javne radove iz predmeta koncesija – objasnila je Sekulićeva.