Kada se Montenegroerlajnz (MA) sa 155 miliona oslobodi svih dugova i kupi četiri polovna aviona, poslovaće pozitivno i moći će da ulaže u održavanje i razvoj flote, kazali su juče ministar saobraćaja Osman Nurković i direktor MA Živko Banjević, ali nijesu mogli da garantuju da će se to obistiniti, već uspjeh očekuju na osnovu urađenih analiza.

Upitani da li mogu garantovati da će MA biti pozitivan i da može ulagati iz sopstvenih sredstava u razvoj, jer je isto obećavano i nakon prethodnog plana sanacije preduzeća, njih dvojica nijesu mogli dati garancije govoreći da se uspjeh očekuje na osnovu urađenih analiza. Nakon prethodnog plana sanacije, MA je iz godine u godinu povećavao gubitak u poslovanju koji je dostigao 90 miliona eura.

– Niko ne može garantovati jer su uvijek mogući drastični događaji, ali sveobuhvatne analize pokazuju da će kompanije imati uspješno poslovanje. Kada se nabave novi avioni kompanije neće imati godišnji trošak od četiri miliona eura za zakup postojećih. Biće niži troškovi održavanja. Neće biti troškova na kamate za postojeće dugove – kazao je Nurković na jučerašnjoj pres konferenciji.

Prema njegovim riječima, MA je u protekle tri godine poboljšao uslove poslovanja i broj prevezenih putnika, te da su analize pokazale da je bolje oporaviti kompaniju nego dozvoliti njen bankrot. Analizu je radila E3 konsalting iz Podgorice, koja je radila slična istraživanja za Ministarstvo turizma.

Nurković je kazao da će od 155 miliona, dio završiti u budžetu.

– Sa 25 miliona se plaćaju obaveze za poreze i doprinose. Ako se to ne bi uradilo 400 radnika ne bi imalo staž. Ti radnici bi u slučaju bankrota otišli u inostranstvo ili završili na Birou. Aerodromima se uplaćuje 32 miliona i time zatvara ta dubioza. Taj novac neće ići novom zakupcu već ostaje u državnoj kompaniji. Ako ne platimo dugove bankama, oni će ih od države naplatiti preko garancija. Ako ne platimo dugove za avione oni će biti zaplijenjeni i milioni koje smo do sada uplatili bili bi izgubljeni – pojasnio je ministar.

Na pitanja o odgovornosti za neuspjehe kompanije i štetu po državni budžet, iz kojega se svake godine sipa po nekoliko miliona u MA, Nurković je kazao da je njegovo ministarstvo i aktuelni menadžment dubioze naslijedilo od svojih prethodnika.

– Bolje je jednom riješiti sve probleme, nego svake godine pomagati a da problemi ostaju – poručio je Nurković.

Banjević je naveo je da očekuje da će kompanije pozitivno poslovati već u narednoj godini kao i da će imati rast putnika od tri odsto godišnje, odnosno da će 2023 imati 700 do 750 hiljada putnika. Kaoi da će plaćati poreze i dorpinose, što ne radi od 2013. godine.

– Tvrdim da je ovaj plan održiv, jer počiva na realnim pretpostavkama, koje su testirane u prethodnom trogodišnjem periodu – naveo je Banjević.

Vlada je zakon usvojila u ponedjeljak i po hitnoj proceduri ga dostavila Skupštini na usvajanje. Evropska komisija je tražila da je Vlada konsultuje u vezi sa zakonom.

Nurković je priznao da od Evropske komisije nije dobijeno mišljenje da li je zakon o spasavanju MA u skladu sa EU pravilima o državnoj pomoći.

– Kada je predstavnik EU Tomas Haglajtner boravio u Podgorici obavijestio sam ga o ovom zakonu i saopštio mu da ovo nije pomoć MA već ulaganje u državu – zaključio je Nurković.

D.M.

---

Aerodrome daju koncesionaru jer nemaju kvalitetan menadžment
​Aerodrome ne dajemo u zakup zato što nijesmo imali novca za njihov razvoj, već zbog toga što nijesmo imali kvalitetan menadžment koji bi znao da njima upravlja i da ih razvija, kazao je Nurković.

– Novca je bilo. Oni su imali 25 miliona eura na računu, a prokišnjavala im je glavna zgrada na aerodromu u Podgorici – rekao je Nurković.

On je istakao da su dobili sedam ponuda za zakup aerodroma od renomiranih kompanija i da očekuje višestruke benefite od tog posla.

Na pitanje da li glasove u Skupštini za zakon o spasavanju Montenegroerlajnza očekuje od koaliocionih partnera iz Socijaldemokrata, čiji kadrovi upravljaju Aerodromima i protive se davanju u zakup, Nurković je kazao da ne vidi razlog zašto ne bi podržali ovaj zakon.



Nakon prethodnog plana sanacije, MA je iz godine u godinu povećavao gubitak u poslovanju koji je dostigao 90 miliona eura