Obveznici primjene Zakona o javnim nabavkama, državne institucije i preduzeća, u 2019. godini ugovorili su ukupno 715.649.738 eura za nabavku roba, usluga i radova, od čega je za troškove struje i uglja potrošen 107.425.391 euro, a za ostale tendere 608.224.346 eura, pokazuju podaci iz godišnjeg izvještaja o javnim nabavkama. U tom dokumentu se precizira da je učešće javnih nabavki u bruto društvenom proizvodu lani iznosilo 12,39 odsto, što je znatno veće u odnosu na prethodne uporedne godine.
Kada govorimo o konkurentnosti primjetno je da ona nije prevelika na crnogorskim tenderima, budući da je prosječan broj ponuda svega dva, dok je u ranijim godinama bio veći posebno u 2018. i iznosio 3,14. Ipak lani su sklopljena čak 1.494 ugovora, gdje je na tenderu ponudu dao jedino ponuđač s kojim je na kraju i dobio posao. Vrijednost ugovora na kojima je posao dodijeljen bez ikakvog takmičenja je čak â161.732.608 eura.
– U 2019. godini u postupcima javnih nabavki s jednom dostavljenom ponudom realizovana su 1.494 ugovora s ukupnom ugovorenom vrijednošću u iznosu od 161,732,608.eura, što čini 26,6 odsto u odnosu na ukupnu vrijednost javnih nabavki – navodi se u Izvještaju o javnim nabavkama koji je na predlog Ministarstva finansija usvojila Vlada.
Najviše novca bez konkurencije potrošeno je na ime ugovora o nabavci roba, a njih je bilo 696 u vrijednosti od 49 miliona. Za radove je sklopljeno 187 ugovora, ali su oni koštali 71,5 miliona. na isti način potrošen je 41,1 milion za usluge, po osnovu 611 ugovora.
Tokom prošle godine državne institucije su u velikoj mjeri koristile prava na procedure kojima se ograničava javnost postupka, odnosno nabavke male vrijednosti i hitne tendere, što je za poreske obaveznike 97.637.988 eura. Na osnovu nabavki male vrijednosti, potpisana su 109.404 ugovora vrijedna 80.143.6514 eura. Prilikom primjene te metode nabavke objavljuje se poziv na sajtu određene institucije, a ne na portalu javnih nabavki, a institucije koje kupuju određenu vrstu roba, usluga ili ratova, objavljuju mnogo manji broj dokumenata o poslu, čime se otvara veliki prostor za diskreciono odlučivanja i favorizovanje ponuđača.
U Izvještaju o javnim nabavkama konstatuje se da je lani došlo do pada broja objava na portalu javnik nabavki sa 25.815, koliko ih je bilo 2016. godine na 17.980 u 2019. Ipak u Ministarstvu finansija, koje je objavilo izvještaj, tvrde da manje dokumenata ne znači smanjenje transparentnosti.
Na ime hitnih nabavki potpisano je 2.106 ugovora, ukupne vrijednosti 17.494.336 eura. U izvještaju se ukazuju na čestu primjenu postupka nabavke male vrijednosti i hitne nabavke koje su u najvećoj mjeri primjenjivane za nabavku roba, dok su ugovorene vrijednosti za nabavku radova najniže.
U tom dokumentu se navodi da su otvoreni – ograničeni, pregovarački postupak s prethodnim objavljivanjem poziva za javno nadmetanje, pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje i konkursi, kao vrsta tenderske procedure, primjenjivani prilikom sklapanja 4.097 ugovora vrijednih 510.586.358 eura.
M.S.
Drastične razlike u vrijednosti sklopljenih ugovoraIzvještaj ukazuje na trend da se iz godine u godinu primjećuje milionska razlika u vrijednosti nabavljenih roba, radova i usluga.
– Imamo npr. za 2019. godinu zabilježenu najveću ugovorenu vrijednost u odnosu na prethodne godine za radove koja iznosi 288.205.568,68 eura, što je povećanje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, za 79.46 odsto. Kod ugovorenih nabavki roba i usluga takođe je ostvaren rast ugovorene vrijednosti u poređenju sa 2018. godinom – navodi se u izvještaju.