Crna Gora bilježi ekonomske podatke koji zabrinjavaju – javni dug godinama unazad raste čak 40 puta brže od penzija, a 24 puta brže od rasta plata. To je juče objavila konsultantska kuća Fideliti konsalting.
– Javni dug se od 2012. godine povećao za čak 120 odsto, a prosječna penzija svega tri odsto (četrdeset puta manje).
Tako je javni dug 2012. godine iznosio 1,7 milijardi eura, a na kraju 2019. godine 3,78 milijardi eura. Prosječna mjesečna penzija je 2012. godina iznosila 277 a na kraju 2019. godine svega 287 eura. Da se prosječna penzija uvećava tempom kao što se uvećavao javni dug, sada bi imali prosječnu mjesečnu penziju od čak 610 eura – saopštili su iz konsultantske kuće. Dodali su da postoji jedna razlika.
– Ovako uvećan javni dug će vraćati svi penzioneri sa istim prosječnim penzijama. Neravnomjeran rast javnog duga i stagnacija prosječne penzije je osvježio poglede na ekonomsku politiku - svi donosioci odluka su saglasni da treba mijenjati crnogorski ekonomski model – navode konsultanti. Istakli su da se prosječna plata od 2012. godine povećala svega pet odsto.
– Tako je javni dug 2012. godine iznosio 1,7 milijardi eura, a na kraju 2019. godine 3,78 milijardi eura. Prosječna plata je 2012. godine iznosila 487 eura, a na kraju 2019. godine svega 515 eura. Da se prosječna plata uvećava tempom kao što se uvećavao javni dug, sada bi imali prosječnu platu od čak 1.070 eura – saopštili su iz Fideliti konsaltinga. Dodali su da i tu postoji jedna razlika.
– Ovako drastično uvećan javni dug ćemo vraćati svi zajedno sa istim prosječnim platama. Neravnomjeran rast javnog duga i stagnacija prosječne plate je osvježio poglede na ekonomsku politiku - svi donosioci odluka su saglasni da treba mijenjati crnogorski ekonomski model. Jasno je - neka padne javni dug, da osvježi ekonomski model rasta Crne Gore – zaključili su iz konsultantske kuće.
Fideliti konsalting bavio se i podacima o individualnom smještaju.
– Hiljade ljudi koji se bave pružanjem usluga individualnog smještaja, u kome se ostvari 75 odsto noćenja crnogorskog turizma, u trećem paketu želja koji iznosi 1,2 milijarde eura, dobijaju svega tri miliona eura.
Individualni smještaj generiše 10,5 miliona noćenja u našem turizmu a u finansijskom smislu doprinosi sa 900 miliona eura. Dakle, od paketa koji je „težak” 1,2 milijarde eura, individualni smještaj dobija tri miliona eura ili 0,25 odsto (četvrtinu jednog procenta) – piše u objavi konsultantske kuće. Vl.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
