Funkciju predsjednika borda direktora „Plantaža” više neće obavljati
Veselin Vukotić, odlučeno je na jučerašnjoj skupštini akcionara tog preduzeća. Takođe, odlučeno je da u bordu bude devet, umjesto dosadašnjih sedam članova, kao i da se naknade predsjedniku borda i članovima dupliraju, odnosno da iznose za predsjednika dvije prosječne plate u preduzeću, a članovima da budu jedna i po prosječna zarada. Do sada je naknada predsjedniku iznosila jednu prosječnu zaradu, a članovima 70 odsto od tog iznosa. U 2019. godini prosječna plata u „Plantažama” je bila 740 eura.
Vukotić, koji je skoro deceniju na funkciji predsjednika borda direktora, juče nije prisustvovao skupštini akcionara. Na pitanje akcionara zašto ga nema, izvršna direktorica
Verica Maraš je kazala da je Vukotić bio u kontaktu sa osobom zaraženom virusom korona, te da zbog toga nije došao.
Mali akcionari su pitali direktoricu da li je Vukotić podnio ostavku na mjesto predsjednika borda, na šta je ona odgovorila da niko nije podnosio ostavku, već da su danas razriješeni prethodni članovi borda direktora. Nakon petočasovne skupštine akcionara izabrano je devet novih članova odbora direktora. Sada su u bordu direktora „Plantaža” profesor na Ekonomskom fakultetu
Božo Mihajlović, bivši direktor Fonda PIO
Dušan Perović, bivši direktor „Plantaža”
Đorđije Rajković, profesor na Ekonomskom fakultetu
Boban Melović, profesor na Fakultetu za poslovnu ekonomiju i pravo u Baru
Veselin Orlandić,
Sead Šahman iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, direktor Sektora za privredu CKB
Nikola Perišić, menadžer sektora rizika IRF
Vladislav Dulović i direktor firme „Valuation consultant”
Zoran Senić. Osim Vukotića, u bordu više nema
Anice Hajduković, bivše direktorice marketinga „Plantaža”, i
Sama Jovićevića, službenika Podgoričke banke. Članovi borda će umjesto dosadašnjih 528 eura primati 1.110 eura, dok će predsjednik borda primati 1.480 eura.
Osim redovnih naknada, članovi borda mogu, u slučaju da budu angažovani u posebnom poslovnom aranžmanu, koji podrazumijeva operativni rad u određenim specifičnim oblastima kompanijskog poslovanja, imati naknadu u visini od dvije i po prosječne zarade, što je 1.850 eura.
„Plantaže” su prošlu godinu završile sa dobiti od 156,4 hiljade eura, što je 15 i po puta manje nego u 2018. godini. Manjinski akcionari su ukazali da je profit ostvaren zahvaljujući prodaji akcija u Podgoričkoj banci i od prodaje zemljišta, te da nije toga bilo, poslovali bi sa minusom. Poslovni rashodi su, kako su naveli, bili manji od poslovnih prihoda. Skupština je, odlukom većinskih vlasnika države i njenih fondova, donijela odluku da dobit zadrži kao neraspoređenu. Jedan od akcionara je pitao Maraš da li 10,5 miliona neraspoređene dobiti „Plantaža” drže u bankama, na šta je ona odgovorila da taj novac nemaju na računu, već u zalihama.
Mali akcionari su zamjerili menadžmentu što poslovne rezultate predstavlja odličnima, umjesto da kaže da imaju problema u poslovanju i da ih počnu rješavati. Akcionar
Tripko Krgović je kazao da bi „Plantaže” svake godine bile u minusu da nije bilo eksternih faktora, odnosno prodaja zemljišta. Takođe je istakao da investicije od 40 miliona nisu ništa posebno, jer je amortizacija u istom periodu bila između 45 i 50 miliona eura.
Maraš je rekla da je poslednjih godina udio specijalnih uticaja na poslovanje bio tri odsto, na šta je Krgović odgovorio da je u prošloj godini dobit prije oporezivanja bila šest miliona, a specijalni uticaj na poslovanje tri miliona, što je 50 odsto.
Maraš je kazala da je saglasna da firma ima problem, ali ne i da je sve tako crno.
Akcionari su je pitali i za duplo negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI). Maraš i Mihailović su naveli da je bord analizirao izvještaj i usvojio šta sve treba da se preduzme da se ispune preporuke za šest mjeseci.
Akcionari su usvojili godišnje finansijske iskaze i izvještaj o poslovanju za 2019. godinu, sa izvještajem revizora, izabrali i menovali revizora za ovu godinu.
D.M.
Zgroženi pravilnikom o ponašanjuU materijalima za sjednicu akcionari su dobili obavještenje o načinu postupanja i ponašanja akcionara na sjednici. Mali akcionari su negodovali zbog tog obavještenja koje niko nije potpisao. Krgović je kazao da ne može da se ograničava pravo akcionarima, te da toga nema u Zakonu o privrednim društvima.
Manjinski akcionar
Predrag Vujović je istakao da je to bezlično obavještenje bez potpisa, te da se ograničavaju prava akcionara. Nakon toga je zgužvao papir sa tim obavještenjem.
Maraš je rekla da je obavještenje izvod poslovnika o radu, te da su poštujući mjere NKT-a htjeli da budu racionalni.
)){kind=small}
