Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Ambasador dobio stan od Vlade za 10.000, pa ga sakrio * Gvozdenović, Škrelja, Stanišić i Radunović najbogatiji poslanici * Milošević tvrdi da je Miroslav Kostić * Cecin stan sagrađen na divlje * CIA: Peking vodi „tihi hladni rat” * Heroina * Opelo za NATO
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 22-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BORIS BOGDANOVIĆ, POSLANIK DEMOKRATSKE CRNE GORE :
Đukanović preko Brajovića opstruira rad na formulisanju uslova za fer i poštene izbore u Crnoj Gori, jer je navikao na lov u mutnom.

Vic Dana :)

– Kako Mujo zove ananas?
– Mašala šišarka.

Pita učiteljica:
– Zašto ti Perice svaki dan kasniš u školu?
– Zato što na uglu prije škole stoji znak na kojem piše „USPORI! ŠKOLA!”.


– Najveća ironija je kada otac objašnjava sinu da je postao od majmuna.


Hodaju Mujo i Haso ulicom. Priđe im pljačkaš i zatraži sav novac koji imaju. Obojica brzo izvade novčanike i počnu vaditi lovu. Na to se Mujo okrene prema Hasi i pruži mu novčanicu:
– Bolan Haso, evo ti onih 100 eura koje ti dugujem.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton DR SOFIJA BOŽIĆ: POZNATI PREČANSKI SRBI – BRAĆA PRIBIĆEVIĆ
Dr Josip Smodlaka Uticajni i moćni ministar Feljton smo uradili prema knjizi dr Sofije Božić „Jedan po jedan život (zapisi o ličnostima iz srpske istorije)”, koju je izdala beogradska „Prosveta”, 2017. godine
Dan - novi portal
- PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Pošto je zajednička država jugoslovenskih naroda ipak formirana, mada na nezakonit način – kako su se uporno trudili da dokažu hrvatski autori – prvak Srba iz Hrvatske postao je veoma uticajan i moćan. Odmah je izabran za ministra unutrašnjih poslova prve jugoslovenske vlade i to na insistiranje dr Josipa Smodlake, koji ga je smatrao najboljim poznavaocem političkih prilika na teritoriji cijele, novostvorene države i čovjekom koji uživa povjerenje svih djelova naroda. Pribićević je, koliko prema mišljenju Smodlake toliko i Milana Banića, autora brošure „Raspeti na raskršću”, zaista bio najpozvaniji da gradi most između Srbije i Hrvatske, ali se pokazao nedorastao tom zadatku. Umjesto da uspostavlja srdačne i prijateljske odnose na liniji Beograd–Zagreb i da sugeriše politiku obazrivog postupanja prema u ratu pobijeđenim Hrvatima, radio je suprotno. Beogradski političari su, naglašavao je Banić, načinili veliku grešku kada su se poveli za Pribićevićem gledajući u njemu „eksperta” za Hrvatsku. Kao „najveći neprijatelj naroda hrvatskoga”, kako ga je apostrofirao dr Rudolf Horvat, koji „nikako ne može da zataji svoju mržnju prema Hrvatskoj”, što je, samo nekoliko godina poslije formiranja Kraljevine SHS konstatovao Josip Smodlaka, Pribićević se, navodno, na najbezobzirniji način obračunavao sa Hrvatima, ponižavajući ih i zlostavljajući svim raspoloživim sredstvima. On je „prosti nasilnik turskog tipa”, „on je krvoločan”, „on je zločinac” – atributi su kojima ga je iz zatvora opisivao 1919. godine zatočeni Stjepan Radić. „Čim je došao na vlast u Beogradu, poveo je politiku koja je bila sve protivno od onoga što smo od njega očekivali”, pisao je kasnije Smodlaka, u nešto mirnijem tonu. „Kad smo ga Srbijancima nametnuli za ministra unutrašnjih poslova, nijesam nikako mogao da predvidim da će on u Beogradu biti toliko različit od onoga što je bio u Zagrebu”. U svojoj autobiografiji lider Hrvatske seljačke stranke je objelodanio da je Pribićević svojevremeno namjeravao da ga ukloni ubistvom zbog toga što se suprotstavljao ujedinjavanju jugoslovenskih naroda; to je potvrdio u razgovoru sa Ivanom Meštrovićem, ne samo dr Ivan Lorković već i sam vođa Srba iz Hrvatske. U Pribićevićeve „grehove” dr Mate Drinković je svrstavao ukidanje hrvatskih ustanova i oružanu intervenciju protiv seljaka koji su se 1920. godine suprotstavili žigosanju stoke, a Banić mu je prebacivao zbog uvođenja Zakona o zaštiti države kojim je ukinuta sloboda zbora i dogovora kao i sva prava čovjeka i građanina i, uopšte, zbog zavođenja „ličnog diktatorskog režima” u Hrvatskoj. Prema Drinkovićevom viđenju, Pribićević je upravo zbog Hrvata napustio Demokratsku stranku, kada je u njoj preovladala struja koja je željela sporazum i saradnju sa njima.
Pribićevićeva netrpeljivost prema Hrvatima našla je svoj vrhunski izraz, u tome se slaže većina hrvatskih autora, proglašenjem Vidovdanskog ustava, kojim je uvedeno centralističko državno uređenje. On je dobro znao, bio je ubijeđen Rudolf Horvat, da ne treba vladati centralistički u državi sastavljenoj od različitih naroda, vjera i kultura, ali je ipak insistirao na tome samo zato da bi Srbi bili u hegemonističkom odnosu prema Hrvatima (i Slovencima). Izglasavajući Ustav prostom većinom glasova, pogazio je riječ datu prije ujedinjenja, da u novoj državi neće biti majorizacije, da će se sva pitanja uređivati sporazumom. Neposredna posledica Pribićevićevog djelovanja je, dakle, to da su Hrvati u Jugoslaviji potpuno „nulificirani”. Milanu Baniću, na primjer, smetalo je naročito to što je Vidovdanskim ustavom Zagreb „degradiran”, kako on kaže, odnosno stavljen kao sjedište jedne od trideset tri novoformirane oblasti- zagrebačke, u isti red sa sjedištima ostalih oblasti ili, kako ih je Banić nazvao, „palankama”. U najkraćem, Ustavom iz 1921. godine Zagreb je bio izložen, prema ovom autoru, „nečuvenom poniženju”. Jugoslovenska politika koju je proklamovao lider Srba iz Hrvatske bila je, i za Ivana Meštrovića, samo maska iza koje je on vješto skrivao svoje prave namjere. I Josip Horvat je, takođe, registrovao da se Svetozar Pribićević nije ustručavao od primjene bilo kog sredstva ne bi li realizovao svoj državni koncept. Međutim, on je uočio, za razliku od ostalih hrvatskih političara i intelektualaca, da je srpski prvak iz Hrvatske istinski vjerovao u ideju narodnog jedinstva, pretvarajući je u dogmu, te da je na taj način postao preteča onog tipa autoritarnih državnika, pristalica etatizma, kakvi će se uskoro pokazati Musolini i Hitler. S druge strane, dr Ivan Ribar je ipak imao razumijevanje za Pribićevićevo rezonovanje po kome Hrvatskoj ne treba nikakva posebna autonomija, iako ga je takođe smatrao iz osnova pogrešnim, izvorom svih kriza kroz koje će proći zajednička država Srba, Hrvata i Slovenaca. Prema njegovom shvatanju, Pribićević je bio jedini političar koji je prilikom izrade Vidovdanskog ustava imao na umu, s pravom, latentnu opasnost od frankovaca, pa je odgovarajućim ustavnim odredbama nastojao da zaštiti zemlju od njihovog antidržavnog rada.
(NASTAVIĆE SE)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"