-PIŠE: PROF. DR VESELIN JOVOVIĆ

Treba izbjegavati dizanje tegova, sprintersko trčanje, skokove i slično. Oni se ne preporučuju jer traže kratak ali snažan napor i izazivaju nagle udarne impulse opasne za kardiovaskularni sistem, a znatno povećavaju i krvni pritisak. Treba izbjegavati sportove na velikim visinama ili pod vodom, jer termički šokovi, visina ili veliki pritisak predstavljaju veliki napor za kardiovaskularni sistem. Takođe, ne preporučuju se ni izometrijske (statičke) vježbe jer se njihovom primjenom više povećava arterijski krvni pritisak, a manje srčana frekvencija. Mišići se stežu, ali se ne pokreću slobodno jer su aktuelni tjelesni segmenti u statičkom položaju, što nepovoljno utiče na kardiovaskularni sistem.
Intervalni trening je, takođe, pogodan za srčane bolesnike, kao i za neutrenirane osobe. On omogućuje direktan trening kardiovaskularnog sistema, jer se sastoji od intervala opterećenja i odmora. Intervalni trening predstavlja aerobni trening u kome se posebna pažnja posvećuje visokointenzivnim intervalima. Naime, tokom treninga izmenjuju se kratka razdoblja intenzivne aktivnosti poslije kojih slijedi razdoblje manje intenzivne aktivnosti ili adekvatan odmor.
Različite aerobne vježbe
Dakle, radi se o kombinaciji aerobnog vježbanja i visokointenzivnih fizičkih aktivnosti. Slikovito rečeno radi se o aerobnom treningu gdje se izmjenjuju periodi manjeg i većeg intenziteta vježbanja. Smjenjujući kratke periode izvođenja različitih aerobnih vježbi u intervalima koji se kreću od 30 sekundi do pet minuta, tijelo sagorijeva više masnoća. Postoje brojne varijacije intervalnog treninga koje se mogu podrediti svakom pojedincu i sportskoj aktivnosti. Tako npr. kada se kod bolesnika poslije akutnog infarkta miokarda postigne željeni funkcionalni kapacitet organizma, može se uspješno primijeniti i kontinuirani tip opterećenja intervalnog režima rada.
Program fizičke
aktivnosti (treninga)
Fizička aktivnost mora biti strogo individualna. Prije uključenja u program treninga nužno je razmotriti čitav niz faktora, kao što su starosno doba, pol, stanje lokomotornog aparata, motivisanost i drugo. Kod kardiovaskularnih bolesnika treba procijeniti i ventrikularnu funkciju i težinu koronarne bolesti srca. Prije početka treninga treba uraditi test opterećenja srca. Pri sprovođenju fizičke aktivnosti neki autori preporučuju tzv. FIT formulu: F – frekvencija (učestalost) vježbanja; I – intenzitet fizičkog opterećenja; T – trajanje (vrijeme trajanja aktivnosti/dan); T – tip (vrsta fizičke aktivnosti – izotonička, aerobna, intervalna).
Frekvencija vježbanja treba da bude najmanje četiri puta nedjeljno umjerenog intenziteta. Najbolje je svakodnevno sprovoditi aktivnosti kao što su: šetnja, brzo hodanje, penjanje uz stepenice, zatim 3–5 puta nedjeljno lagano trčanje, plivanje, vožnja bicikla, aerobik vježbe, ali i aktivnosti poput igre košarke, odbojke, plesa, rada u bašti i sl. Funkcionalno poboljšanje se postiže postepeno tokom više nedjelja, pri čemu rastu vrijednosti srčane frekvencije i fizičkog kapaciteta (forme), tj. srce postaje jače. Ako se trening prekine efekti se gube nakon 2–3 nedjelje, pa ponovni početak treninga mora da bude na nižem nivou opterećenja od onog kada je prekinut.
(NASTAVIĆE SE)