Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vlada prećutala Milov kredit kod Pirues banke * SDP se vratio starim partnerima za novu poharu Kotora * Vanja nezakonito smijenjena * Među švercerima i dva policajca * Dolazim na sastanak bez ikakvih uslova i zahtjeva * „Aurora” na sav glas  * Krov nad glavom za 94 raseljene porodice
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 27-03-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
bivša zamjenica ministra pravde na Kosovu:
Uzrok svih loših dešavanja na Kosovu je albanski ektremizam. Vesna Mikić,

Vic Dana :)

Muzičar se žali prijatelju: - Zamisli, juče dok sam vježbao klarinet, komšija mi je ciglom razbio prozor! - Kakav kreten, sad će još bolje da te čuje! - reče mu prijatelj.
Uhvatio Mujo medvjeda u lovu kad naiđe Haso, te pita ga:
- Kako si ga uhvatio bolan?
- Lako, pucao sam sto puta!
- I koliko si ga puta pogodio?
- Nijednom, umro je od smijeha!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton SVEŠTENICI I SVEŠTENIČKE PORODICE U DROBNJAKU 11
Trebješani dali Uskocima sveštenika Dipića
Prota Marko Trebješanin Trebješani dali Uskocima sveštenika Dipića Feljton je rađen po knjizi Tomaša Ćorovića „Crkva u Drobnjaku”, štampana 2018. godine u izdanju Eparhije budimljansko-nikšićke
-PIŠE: TOMAŠ ĆOROVIĆ

Nikšićko pleme Trebješani poslije druge razure svojih ognjišta ispod Trebjese i protjerivanja sa tog prostora od strane nikšićkih Turaka stigli su u Gornju Moraču 1792. godine. Odatle je jedan dio, 23 porodice − nešto preko stotinu roba, odselio za Rusiju − u Odesu, a drugi dio se naselio na slobodni prostor u susjednom Drobnjaku. U Rusiju se iselila i sveštenička porodica Simonović. Pošto su ostali bez sveštenika, iguman moračkog manastira arhimandrit Aksentije Šundić predloži im da mu pošalju u manastir jednog bistrog momka da se opismeni i izuči za sveštenika. Uskoci su poslušali taj savjet. Prvi sveštenik iz njihovog bratstva na novoj naseobini biće Todor Dipić. On je rođen negdje oko 1780. godine pod Trebjesom. Više od 50 godina pop Todor je obavljao svešteničku dužnost u svom plemenu sa sjedištem u Crkvi Sv. Đorđija u Tušinji.

Pošto će sve trebješke porodice vremenom promijeniti porodična prezimena, učiniće to i Dipići. Njih će narod zvati Trebješani, po mjestu odakle su došli, odnosno plemenu kome pripadaju. Na taj način će i sveštenička porodica ubuduće nositi to prezime. Međutim, u svakodnevnoj komunikaciji u kraju zovu se još i Popovići. Pop Todor je bio poznati uskočki prvak. Njega je naslijedio sin Mihailo – Mićo Trebješanin koji je bio istaknuti narodni tribun i opjevani junak. Posebno se istakao u boju sa Dedagom Čengićem 1842. godine. Pop Mićo je rođen 1815. godine. Više od 40 godina je bio sveštenik u uskočkoj parohiji. Upokojio se 22. aprila 1893. godine i sahranjen je na Strugu.

Na mjesto parohijskog sveštenika, zamijeniće ga njegov unuk Marko. Marko je rođen na Strugu 1870. godine. Bogoslovsku školu je učio na Cetinju.

„Marko Popović Trebješanin iz Drobnjaka, svršeni bogoslov, rukopoložen je za đakona 1. julija, a za sveštenika 7. julija tek. god.“, objaviće cetinjska „Prosvjeta“ 1890. godine.

Marko je bio poslanik crnogorske skupštine 1911. godine, kao predstavnik Uskočke kapetanije. U ratovima 1912–1916. godine, bio je vojni sveštenik. Interniran je 1916. godine od strane austrougarskih okupatora u Nađmeđer. Kao i većina sveštenika iz internacije je vraćen u februaru 1917. godine kada preuzima svoju parohiju. Poslije Ujedinjenja nastavio je službu u Uskočkoj parohiji.

Upokojio se u 65. godini 1935. godine.

Poslednji uskočki paroh je bio Mitar Lopušina – Trebješanin. Lopušine su ogranak bratstva Trebješana i to njegova najglasovitija porodica. Mitar je rođen 1904. godine u Strugu. Završio je bogoslovsku školu na Cetinju 1927. godine. Oženio se sa Milicom, ćerkom Nikole Strunjaša iz Timara. Rukopoložio ga je episkop Nektarije 28. septembra 1928. godine u Sabornoj crkvi Sv. Vasilije Ostroški u Nikšiću i dobio parohiju u Gornjoj Morači. Poslije iznenadne smrti popa Radosava Cerovića 1934. godine, dolazi u Tušinju. Do rata je bio i politički aktivan, jedan je od kandidata na poslaničkoj listi zemljoradničko-seljačke stranke. U ratu je bio simpatizer i saradnik četničkog pokreta. Iako je potpisnik svešteničke rezolucije u Nikšiću od 29. decembra 1943. godine, uspio je da spase glavu zahvaljujući jakim rođačkim vezama među partizanskim pobjednicima. Vjerska komisija ga je rasporedila 1944. godine u Pivsku parohiju „kao saradnika okupatora“. Poslije uspostavljanja redovnog stanja u Mitropoliji 1948. godine, vraćen je u staru parohiju gdje se brine o crkvama u Tušinji, Timaru, kasnije i o manastirima Podmalinsko i Bijela. Iako je zvanično penzionisan 1965. godine, on u molbi za penziju, kaže: „...No bez obzira u kakvom sam zdrastvenom stanju, poznavajući brojno stanje sveštenstva na parohiskim dužnostima obećajem da ću i poslije penzionisanja staviti se Vam na raspoloženje i obavljati parohijsku dužnost u granicama moje fizičke mogućnosti“. Nastavio je da opslužuje parohiju sve do 1992. godine kada je predao parohiju mladom jeromonahu Isaiji Krgoviću.

Upokojio se 18. novembra 1996. godine. Sahranjen je u porodičnoj grobnici u Kostinom Dolu, nedaleko od kuće gdje se rodio. Opelo je služio mitropolit crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije sa sveštenstvom i monaštvom Mitropolije, a oproštajni govor održao je pjesnik Momir Vojvodić.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"