Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Nije prijavio sinov poklon od 17.000 eura * Zajedno o zakonu o crkvama * Bez osnova otpisali dug od 478 hiljada * Rijeka zatrovana, ribe uginule * Ne zabrinjava Edi Rama, nego ćutanje međunarodne zajednice * Cijeli svijet će biti pogođen ako SAD i Kina ne riješe spor * Tužilaštvo opet pokazalo da radi u Milovom interesu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 06-07-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Raško Konjević, zamjenik predsjednika SDP-a:
– Tehnička vlada ili bojkot izbora.

Vic Dana :)

– Halo, da li je to SOS linija za samoubice? Stvarno sam očajan i sigurno ću se objesiti... Sve sam izgubio, posao, ženu, prijatelje, ama sve!
– Izgubili ste i broj telefona SOS linije - ovo je vodovod!

Pita sudija Muju:
– Hoćete li mi reći ko je vaš saučesnik?
– Na koga ja vam ličim, zar da odam rođenog brata?!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Feljton - datum: 2019-07-04 TODOR MANOJLOVIĆ – GRAĐANIN SVIJETA 7
Veljko Petrović Progon iz Matice srpske Feljton smo priredili prema knjizi Radovana Popovića „Građanin svijeta“, koju je objavio „Službeni glasnik“ iz Beograda
Dan - novi portal
-PRIREDIO: MILADIN VELjKOVIĆ

Godine 1931. Todor Manojlović postavljen je za sekretara Matice srpske u Novom Sadu. Uživao je ugled kompletnog intelektualca; besprekorno je znao mađarski, njemački, italijanski i francuski jezik. U njegovom rodnom gradu, „Banatski glasnik“ je s ponosom u januaru 1931. pisao da je novi sekretar Matice srpske – Bečkerečanin, i da je ovim izborom pobijena tvrdnja „da uprava Matice srpske ne daje mogućnosti ‘mlađima’ da sarađuju na njenom radu...“

Navukao je odijum nadrealista, moćne koterije u književnom životu Beograda. Tim povodom oglasiće se Dušan Matić u reviji nadrealista „Nadrealizam danas i ovdje“. Okomiće se na Manojlovića kao urednika „Ljetopisa“ Matice srpske da je zabatalio status „slobodnog mislioca“ i pjesnika slobodnog stiha, i da se pretvorio „u truta Matice srpske“ radi karijere, pa je napao i Poziciju nadrealizma. Matić mu prebacuje da je preko noći od „moderniste“ postao „tradicionalista“... Uredio je četiri knjige „Ljetopisa“, koje je preuzeo od prof. Radivoja Vrhovca. Nije ostavio nikakav trag u „Ljetopisu“. Čak mu je Miloš Crnjanski zamjerio: „Izgleda da ste riješili da i sa mnom polemišite...“

A onda se povukao – uređivanje „Ljetopisa“ Matice srpske predao je pjesniku Žarku Vasiljeviću. U Novom Sadu nije bio lijepo dočekan – naprotiv, imao je protivu sebe, takoreći, cio intelektualni (ali i ostali) krug oko Matice. Zapamtio je to svoje sekretarisanje po jednom lijepom putovanju u Prag, maja 1931. godine, na proslavu sto godina Matice češke.

Usamljen je u Novom Sadu. Nema pomoći niotkuda. Ljuti se naročito na Veljka Petrovića što mu on ne pomogne, svojim velikim ugledom u Vojvodini. Veljko kaže Vasi Stajiću, takođe jednom od uglednika novosadskih: „Šta je on to tako dobro radio i, najzad, kad je on meni išta pomogao. Čudni ljudi!...“ Otišao je u Veliki Bečkerek kod familije da se skloni od beogradske i novosadske javnosti. Veoma je pogođen progonom iz Matice srpske – tužio je Maticu sudu. Tvrdi da je protivu njega u Matici vođena „jedna najžešća i najsvirepija hajka“, i to od prvog dana kada je stupio na posao. Manojlović, zapisali su savremenici, optužio je Maticu srpsku da je anacionalna, ali mu je odmah zamjereno da je njegov mlađi brat još uvijek oficir u mađarskoj vojsci... Doživio je nevjerovatnu blamažu, tako da se „u opštoj graji“ jedino razgovjetno čulo uglas: „Napolje!...“

Todor Manojlović postavljen je 30. novembra 1933. godine za honorarnog činovnika, vršioca dužnosti bibliotekara u Senatu Kraljevine Jugoslavije. Na Kolarčevom narodnom univerzitetu drži, početkom 1934. godine, veoma uspjelo predavanje o Vijonu, vjesniku nove francuske poezije, pjesniku i pustahiji... Odaziva se pozivu Miloša Crnjanskog da pošalje prilog za njegovu reviju „Ideje“ – poslaće odlomak „Iz autobiografskih zapisa Tadije Majdanca“ i Crnjanski će ga objaviti na cijeloj stranici svoga lista, kao novelu Todora Manojlovića. U „Idejama“ će pisati i o mađarskoj literaturi, o Šandoru Maraju, jednom od najmlađih mađarskih pisaca, kao romansijeru, i njegovom djelu „Ostrvo“, a radnja se događa u Dubrovniku.

Sam Manojlović najavljuje završavanje pisanja dviju novih drama, obje su istorijske – jedna – „Nahod Simeon“ a druga „Opčinjeni kralj“. Novinar (i pisac) Janko Tufegdžić u „Pravdi“ kaže da je Manojlović „čovjek koji u Beogradu najviše govori... on uvijek ima šta da kaže i svi ga rado slušaju“. Todor kaže novinaru i da mu je gotova zbirka eseja „Afirmacije“ i zbirka stihova. A njegov rodni grad je 29. septembra 1934. godine promijenio ime – umjesto Veliki Bečkerek postao je Petrovgrad, po imenu kralja Petra I Oslobodioca.

U februaru 1935. putuje u Sofiju, zajedno sa Branislavom Nušićem, u delegaciji dramskih pisaca.


(NASTAVIĆE SE)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"