-Priredio:MILADIN VELjKOVIĆ

U Lajpcigu, u Njemačkoj, Cvijanović je radio u Lorensovoj knjižari, ali ga „vuku daljine” i ukrcava se na brod za južnu Ameriku. Stiže u Buenos Ajres, u Jakobsonovu internacionalnu knjižaru. Poslije tri godine provedene u „bijelom svijetu”, vraća se u Zagreb, a potom odlazi u Novi Sad, u radnju čuvenog knjižara Arse Pajevića.

U pedeset prvoj godini, 1898. godine, umire mu otac, u Bjelovaru. Mlad i ambiciozan, Svetislav B. Cvijanović želi da ima svoju radnju, svoju knjižaru, da bi prodavao knjige koje bi sam štampao. Smatra da mu takvu šansu može pružiti prestonica Srbije i stiže u Beograd. Najprije se zapošljava u poznatoj knjižari Mite Stajića, a već 1902. godine otvara svoju izdavačku knjižarnicu. Izdaje i prvu knjigu – novele Sime Matavulja „Život”, 1904.

I do početka Prvog svjetskog rata objaviće preko osamdeset knjiga – od „Najljepših priča cijelog svijeta”, „Crvenog krina” Antola Fransa, „Safo” A. Dodea, Rostanovog „Sirana de Beržeraka”, Vajldovog „De Profundisa”, do Hamsunove „Viktorije”, „Zločina i kazne” Dostojevskog, „Proljećnih voda” Turgenjeva, Čehovljevih pripovijedaka, „Vaspitanja volje” Žila Pajoa, Ničeovog djela „Tako je govorio Zaratustra”, Šopenhaurove rasprave „O ženama”, „Bolesti volje” Riboa. Naravno, izuzetnu pažnju posvetiće djelima domaćih pisaca, kao što su Njegošev „Gorski vijenac”, Skerlićeva „Istorija nove srpske književnosti”, „Antologija novije srpske lirike” Bogdana Popovića, „Pisma iz Norveške” Isidore Sekulić, pjesme Milana Rakića, Jovana Dučića, Milutina Bojića i tolikih drugih pisaca, od Stanislava Vinavera do Milice Janković.

Beograd je u to vrijeme imao oko 80.000 stanovnika i počeo je da ga „guta” Levant, Balkan i Pešta, ali je naročito „progutan” najezdom „palanke svih rasa, jezika i vjera oko sebe, koja – iščupana iz korijena – ovdje sada ne živi ni pod svojim krovom ni u svojoj mali, nego na ulici, u kafani... u bezbrojnim kafanicama s palanačkim panjem i roštiljem pred vratima ili prasećom glavom u prozoru”. Varoš je imala Veliku školu, potonji Univerzitet, sa oko osam stotina studenata, zatim tri potpune muške gimnazije, više srednjih stručnih škola i, naravno, nekoliko knjižara, među kojima su najviđenije Gece Kona, Rajkovića i Ćukovića. U takvom vremenu pojaviće se u prestonici Srbije mladi, dvadesetpetogodišnji Svetislav B. Cvijanović. Njegova knjižara postaće svojevrsno stjecište pisaca, profesora, činovnika i uopše ljubitelja knjige.

Cvijanović se nosi sa moćnom dvorskom knjižarom Mite Stajića i uglednom knjižarom Gece Kona. U oglasima dnevnih listova on nastoji da i široka javnost čuje za njegov bogat izbor knjiga i časopisa na raznim jezicima, muzikalija, dopisnih karata sa likovima slavnih ljudi. Stojan Novaković, ugledni istoričar i političar, javlja se iz Petrograda: „Da li imate katalog Vaše knjižare? Imajte dobrotu poslati mi. S pozdravom i najboljim željama Vaš...” Petar Kočić moli da mu, preko srpskog konzulata u Skoplju, pošalje „Srpsku književnost” od Šurmana.

Jedan od najvećih srpskih filologa, profesor slovenske filologije na univerzitetu u Beču, Milan Rešetar, u proljeće 1908. godine, zahvaljuje na poslatim knjigama, ali ga obavještava da je za Njegošev „Gorski vijenac”, koji je on priredio za štampu, zainteresovan i knjižar Stajić, naravno s Njegovim komentarima.[...]

Prepiska izdavača sa svojim autorima otkriva nastanak mnogih djela – sve muke stvaralačke, a potom i izdavačke. Izdavač i i ugledni filolog su se lako dogovorili. Profesor Rešetar mu u avgustu 1908. godine poručuje: „...Šaljem Vam danas rukopis za novo izdanje „Gorskog vijenca”, pa Vas molim da mi prema našem ugovoru pošaljete pogođenih 400 dinara amo. Nijesmo se o tome dogovorili, pa Vas zato samo pitam, biste li htjeli da uz ovo izdanje date i reprodukciju one lijepe vladičine slike od g. 1852? Ja tu sliku imam, pa, ako želite, mogu pitati u Beču koliko bi stajalo da se načini klišej...”

Jovan Cvijić, profesor Univerziteta u Beogradu, geograf na glasu, šalje cedulju: „Molim Vas g. Cvijanoviću da ovu knjigu date ovom vojniku i naplatite na moj račun...”


(Nastaviće se)

---