Postupak koji se prije sedam godina vodio protiv Vasilija Gvozdenovića i njegove firme zbog trovanja djece u Čanju ipak nije zastario, konstatovale su sudije najviše sudske instance u junu ove godine. Ustavni sud je prihvatio žalbu roditelja djece, koji su tražili ponavljanje krivičnog postupka protiv Gvozdenovića i ukinuo presudu Višeg suda, kojom je optužba protiv njega odbijena zbog zastare.
Međutim, već tri mjeseca od donošenja te odluke spisi predmeta se i dalje nalaze u Ustavnom sudu, koji predmet nije proslijedio Višem sudu u Podgorici na ponovno odlučivanje.
Iz Višeg suda „Danu” su odgovorili da još nijesu dobili odluku Ustavnog suda.
Pravosnažnom odlukom crnogorskih sudova Gvozdenović je ranije oslobođen optužbi zbog zastare. Roditelji su se nakon toga obratili Ustavnom sudu, navodeći da nijesu ispoštovana zagarantovana prava njihove djece propisana Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropskom konvencijom o pravima djeteta...
U ustavnoj žalbi se, između ostalog, navodi da je djeci u krivičnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pravo na djelotvorni pravni lijek, pravo djeteta da bude saslušano u prisustvu roditelja, stručnih lica-socijalnog radnika, psihologa, pedagoga (organa starateljstva), branioca...
Dodaje se i da država nije preduzela sve odgovarajuće mjere da osigura zaštitu djeteta od svih oblika diskriminacije, a ukazano je i na nepostupanje države da u svim akcijama u vezi s djecom najbolji interesi djeteta budu od prvenstvenog značaja... Vrhovno državno tužilaštvo je u decembru prošle godine odbilo preispitivanje presude kojom je Gvozdenović zbog zastare oslobođen optužbi za trovanje djece.
U tužilaštvu su ocijenili da je Viši sud pravilno presudio, te da nema osnova za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.
Poslednjom presudom Višeg suda odbijena je optužba protiv Gvozdenovića zbog zastare i preinačena je presuda barskog Osnovnog suda, pred kojom je on uslovno osuđen.
Za razliku od prethodnog puta, kada je upravo Viši sud ocijenio da do zastare nije došlo jer se radi o maloljetnicima, ovog puta isti sud drugačije je tumačio zakon, pa je odlučio da je postupak ipak zastario.
Vijeće sudija Višeg suda u kojem su bili Boris Savić, Miljana Pavlićević i Radomir Ivanović, ovog puta je zaključilo da apsolutna zastarjelost u ovom slučaju svakako nastupa četiri godine od izvršenja djela.
Drugo vijeće istog suda ranije je ukinulo prvostepenu presudu, kada je isticano da u postupku u kome su maloljetnici oštećena lica ne može teći rok za zastaru sve do njihovog punoljetstva. Tada su sudili Milenka Žižić, Miroslav Bašović i Dragica Vuković.
Nakon odluke Ustavnog suda, i Vrhovni sud je polovinom prošlog mjeseca odlučio da u postupcima u kojima su oštećena maloljetna lica ne teče zastara krivičnog gonjenja dok djeca ne navrše 18 godina. U odluci pojašnjavaju da je takav stav donesen nakon što su se u praksi sudova pojavila različita tumačenja Krivičnog zakona po tom pitanju.
VJ.D.
)){kind=small}
