<br />
Državni tužilac za vezu s EUROJUST-om
Jelena Lučić Đaletić saopštila je u razgovoru za „Dan” da je formirano 35 međunarodnih krivičnih predmeta, odnosno zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć koju su naši tužioci uputili EUROJUST-u ili tužioci drugih zemalja prema našoj zemlji. Ona je istakla da je članstvo u ovoj organizaciji od velikog zanačaja za Crnu Goru, ali i da će partneri imati koristi od Crne Gore.
– Na potpisivanju sporazuma između Crne Gore i Evropske jedinice za pravosudnu saradnju (EUROJUST) o saradnji konstatovano je da ovaj sporazum predstavlja najviši stepen povjerenja između Crne Gore i država EU u oblasti saradnje u borbi protiv teških oblika prekograničnog kriminala” Nakon što sam u 2017. godini imenovana za državnog tužioca za vezu s EUROJUST-om i nakon otvaranja kancelarije Crne Gore u EUROJUST-u, stvorili su se personalni i tehnički uslovi za sprovođenje ovog sporazuma u cjelini. U 2018. godini, kao državni tužilac za vezu sa EUROJUST-om, radne obaveze u vezi sa saradnjom sa EUROJUST-om obavljala sam u neposrednoj komunikaciji sa nacionalnim članovima u EUROJUST-u, ali i sa predstavnicima trećih država. Ovaj vid saradnje i rad u vezi sa konkretnim predmetima, kao i razmjena informacija o pitanjima koja predstavljaju izazov za pravosudne organe država članica Evropske unije, od izuzetnog je značaja – ističe Lučić Đaletić.
Ona pojašnjava da je uloga državnog tužioca za vezu, između ostalog, učestvovanje u radu Kolegijuma EUROJUST-a, na kojem se razmatraju konkretni predmeti, učešće na sastancima i konferencijama koje se organizuju na temu najsloženijih oblika kriminala, kao i razmjena postojećih zakonskih rješenja sa drugim državama.
U okviru koordinacionih sastanaka koji se održavaju u EUROJUST-u u vezi sa konkretnim predmetima, razmatraju se značajna pitanja koja zahtijevaju, prije svega, efikasniju komunikaciju između nadležnih tužilaštava u postupcima međunarodne pravne pomoći.
Govoreći o broju aktuelnih predmeta, Lučić Đaletić navodi da dosadašnja statistika koja se ogleda u broju formiranih predmeta (35) i njihovoj strukturi, bilo da su u pitanju zahtjevi crnogorskih tužilaca prema EUROJUST-u ili zahtjevi nacionalnih članova EUROJUST-a prema crnogorskim tužiocima, govori zapravo o afirmaciji efikasnosti u predmetima međunarodne pravne pomoći.
– Povodom formiranih predmeta uspostavljena je neposredna komunikacija sa nacionalnim deskovima u EUROJUST-u. Razlog za formiranje ovih predmeta je blagovremenost u postupanju po zamolnicama u predmetima međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima – kazala je Đaletić Lučić.
Kada je riječ o izazovima u međunarodnoj saradnji, ona je naglasila da je tužilačka saradnja jedan od aspekata šire pravosudne saradnje, što je oblast u kojoj Crna Gora bilježi kontinuirani napredak.
– Pet privremenih mjerila u okviru pregovaračkog poglavlja 24 odnosi se na ovu oblast. Početkom marta u Crnoj Gori je boravila TAIEX misija stručne procjene o pravosudnoj saradnji. Upravo će izvještaj te misije sadržati ocjene napretka i preporuke za dalje aktivnosti u cilju budućeg unapređenja pravosudne saradnje. Nijesam sigurna da je izazov najbolji pojam za obaveze koje nam predstoje u daljem toku pregovaračkog procesa. Smatram da će najviše energije i vremena biti uloženo u dalje usklađivanje našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i za obuku nosilaca pravosudnih funkcija za primjenu EU instrumenata pravosudne saradnje. Ovdje prije svega mislim na Zakon o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, koji je donio crnogorski parlament, a koji će se primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Pravosudna saradnja u smislu ovog zakona obuhvata, između ostalog, evropski nalog za hapšenje i evropski istražni nalog – rekla je Lučić Đaletić.
M. V. R.
Neposredna komunikacija sa tužiocima država članica EUUpitana čime Crna Gora može da doprinese Evropskoj jedinici za pravosudnu saradnju, Lučić Đaletić kaže da na to pitanje najbolje odgovara činjenica da je saradnja Crne Gore i EUROJUST-a dobila pozitivnu ocjenu u Radnom dokumentu Evropske komisije za poglavlja 23 i 24, objavljenom prošle godine.
– Privilegija je da državni tužioci Crne Gore, koja još uvijek nije članica Evropske unije, imaju mogućnost da posredstvom državnog tužioca za vezu sa EUROJUST-om uspostavljaju neposrednu komunikaciju sa državnim tužiocima država članica EU i da se na osnovama međusobnog povjerenja zajedničkim radom mogu postizati rezultati kojima se šalje jasna poruka da udruženim međunarodnim snagama protiv svih vidova kriminala možemo ostvariti najbolje rezultate u borbi protiv organizovanih izvršilaca krivičnih djela – kazala je Lučić Đaletić.U toku izrada zakona o međunarodnoj pravnoj pomoćiLučić Đaletić je saopštila da je u toku rad na izradi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, kojim se preciziraju odredbe u pogledu formiranja i funkcionisanja zajedničkih istražnih timova.
– Upravo EUROJUST može pružiti podršku za njihovo formiranje. U svakom slučaju, ne bih da zvučim neskromno, ali će i naredni period biti prava prilika da dokažemo da članstvom Crne Gore u EUROJUST-u nije dobila samo naša država, već i naši međunarodni partneri – rekla je Lučić Đaletić.”Početkom marta u Crnoj Gori je boravila TAIEX misija stručne procjene o pravosudnoj saradnji. Upravo će izvještaj ove misije sadržati ocjene napretka i preporuke za dalje aktivnosti
)){kind=small}
