Ostavke čelnika tužilaštava, njihovo pozivanje na odgovornost, kao i hitni opšti reizbor tužilaca jedini su način koji bi mogao da dovede da crnogorsko tužilaštvo radi svoj posao, odnosno obezbjeđuje pravdu. Sagovornici „Dana“
Boris Raonić iz nevladine organizacije Građanska alijansa i
Borić Marić iz Centra za građanske slobode podsjetili su na brojne propuste tužilaštva u različitim istragama, kao i da se sada, nakon poražavajućih rezultata, stvorila sumnja o postojanju korupcije u Vrhovnom državnom tužilaštvu, najvišoj tužilačkoj instanci u državi. Sve to ukazuje, prema ocjenama Marića i Raonića, da je pod hitno neophodno da fotelje šefova tužilaštava preuzmu osobe koje će u svojim postupanjima biti oslobođene političkog uticaja.
Raonić je podsjetio na samo nekoliko očiglednih propusta u radu tužilaštva u poslednje vrijeme. Kao primjer naveo je da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma poslalo 27 urgencija tužilaštvu kako bi se postupilo po prijavi za korupciju protiv građevinskih inspektora. Slučaj se pomjerio sa „mrtve tačke“ nakon objavljivanja snimaka u javnosti. Takođe, podsjetio je da je osumnjičeni za brutalno prebijanje Nikšićanke u Beranama nedavno pušten da se brani sa slobode, a da se nakon svih, u najmanju ruku, sumnjivih izjava vrhovni državni tužilac
Ivica Stanković u aferi koja drma državu brani riječima da nema dokaza protiv njega.
– Ovo su samo neki, svježi primjeri koji pokazuju da nam je tužilaštvo u rasulu. Svi naši problemi se prelamaju u tački tužilaštva, tj. njihovog katastrofalnog rada, koji mora da rezultira ostavkama i odgovornošću pojedinih – naveo je Raonić.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode je, takođe, podsjetio da se na slabosti tužilaštva ukazuje dugo.
– One su sistemske i kadrovske prirode. Rekao bih da Crna Gora nema potrebnu tradiciju tužilačke organizacije. Uvijek je to bila neprimjerena veza sa vladajućom strukturom, politika je uvijek imala značajan upliv. U svjetlu pravosudnih reformi, tužilaštvo se pokušava sistemskim rješenjima izdići iznad neprimjerenog uticaja politike. Očigledno su to bila neutemeljena očekivanja, jer je punu kontrolu nad efektima dobrim dijelom nametnutih rješenja od strane međunarodne zajednice imala vlast kojoj nije bilo u interesu ono suštinsko, a to je puna samostalnost u radu i neophodno kadrovsko jačanje kao pretpostavke da će profesionalna etika odnijeti prevagu nad političkim uticajem. Kako se to nije desilo, ostala je selektivnost u radu, tromost tužilačke reakcije, nedostatak proaktivnih mjera i vidljiv politički uticaj. Uz poštovanje pretpostavke nevinosti danas imamo osnovane sumnje da se visoka korupcija nalazi u samom tužilaštvu, da je korupcija široko zahvatila izvršnu vlast, da se sa samog vrha izvršne vlasti delegira odgovornost na tužilačku organizaciju – kazao je Marić.
M.V.P.
Optužnice spremane da padajuâRaonić je podsjetio i na odnos prema žrtvama kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću.
– Naime, uzmimo bilo koji predmet ratnog zločina koji se desio u CG i vidjećemo dosta propusta. Kada, na primjer, pričamo o Bukovici, gdje se desilo etničko čišćenje, ubistva, uništavanje kuća i džamija, u tom predmetu niko nije osuđen. Svi su oslobođeni, istraga je toliko loše vođena da nijesu saslušani svi svjedoci, da se nijezu tretirali materijalni dokazi, a istraga je vraćana čak sedam puta. U nekoliko predmeta optužnica je očigledno spremana tako da bude neuspješna na sudu – kazao je Raonić.
)){kind=small}
