Kroz lavirinte zvuka i ritma klavirskih djela petoro savremenih crnogorskih kompozitora, čija djela su izvodili oni sami ili dvojica pijanista - Nikola Vučković i Novak Pavličić, preksinoć su nas u KIC „Budo Tomović” provele Jelena Martinović Bogojević i Mira Popović. Odnosno, Jelena Martinović Bogojević kao urednica zbornika djela pisanih za klavir - „Klavirint” koja je izdala cetinjska Muzička akdemija, i Popovićeva kao jedna od idejnih tvoraca Festivala savremenog klavira „Fortepiano” u sklopu kojeg je i održano ovo zanimljivo veče. Malobrojna publika u KIC „Budo Tomović” ne samo da je čula izvođenje djela Aleksandra Perunovića, Milivoja Pićurića, Nine Perović, Marka Kovača i Slobodanke Dabović, već je od kompozitora čula i kako su djela nastajala, ili pak što misle uopšte o muzičkoj umjetnosti danas, kao i koliko su posvećeni klaviru i koliko im je blizak ovaj instrument. Ovom večeri je i završen drugi festival „Fortepiano”.
Perunović se predstavio kompozicijom „Metaglasswork” u izvođenju Pavličića, a koju mu je prije neku godinu naručio francuski pijanista Nikolas Horvat koji je spremao koncert na kome je izvodio kompletna djela Filipa Glasa kao i porudžbine iz cijelog svijeta koje su komponovane inspirisane Glasovim djelima. „Postmodernizam koji posljednih desetak godina forsiram očigledan je i u ovoj kompoziciji”, kaže Perunović, dodajući da ne bježi ni od dekonstrukcije, koja je diskutabilno primjenjiva na muziku. Ipak, i ona se čuje u ovoj kompoziciji, kaže kompozitor.
Kompozitor Pićurić predstavio se sa dva stava Svite za klavir u izvođenju Pavličića, a koja ga, kaže, podsjeća na prvu godinu studija kada ju je i napisao, i zbog čega ovu svitu intimno često naziva „cetinjska”. Za razliku od minimalizma prethodnika, kod njega je bilo naglašeno bogatstvo džez harmonija, žanra kojim se takođe bavi i izvodi. „Suštinski u mojim djelima nema džeza i alternativnih pravaca, jer nema ni improvizacije, iako su prisutni neki džez harmonski i instrumentalni obrasci ili fraze”, pojašnjava Pićurić.
Pijanistkinja i kompozitorka Nina Perović sama je izvela svoju Svitu za klavir, i to veče prije odbrane doktorata, a koju je, slično kolegi, napisala na prvoj godini studija. Na pitanje „kako Nina interpretira Ninu”, autorka odgovara: „Jedino onako kako je to moguće. Imam manji osjećaj odgovornosti kad je moj rukopis u pitanju, nego nekog drugog kompozitora. Čitavu stvar posmatram iznutra, jer uvijek znam što trebam da uradim, i ovdje nikad nemam sumnji i dilema, već samo prsti trebaju da rade i podrže ono što želim da čujem”, kaže Perovićeva. Dodaje da sebe istovremno doživljava i kao pijanistu i kompozitora.
Potom je kompozitor Marko Kovač, koji uskoro treba da magistrira u klasi prof. Isidore Žebeljan, izveo svoja dva djela – „Male scene – šest pjesama za klavir”, i pretpremijerno – prvi stav Koncerta za klavir i orkestar, magistarskog rada koji će prvi put biti izveden na BEMUS-u. Kako kaže, obožava klavir, i uvijek kada komponuje to radi za klavirom zamišljajući zvuke drugih instrumenata. Ističe da ga folklor inspirše, da iz njega crpi energiju, iako nikada doslovno ne citira. Kovač dodaje – „često zamišljam zvuk neke igre ili pjesme, koje su možda postojale prije više hiljada godina. To nazivam imaginarni folklor, koji je možda više arhetip”, dodaje Kovač.
Pijanista Vučković izveo je dvije minijature Dabovićeve – „Lesendro” koji mu je kompozitorka posvetila i „Odjeci”. Oba djela sa naglašenim folklornim motivima i citatima. Dabovićeva kaže da je klavir kod nje uvijek na prvom mjestu. Kako dodaje, folklorni motivi kod nje su logični, jer, smatra ona, Crna Gora ima bogatu folklornu tradiciju, koju u skladu s vremenom, treba predstaviti savremenim muzičkim sredstvima i postupcima.
Zbornik je grafički oblikovao student grafičkog dizajna cetinjskog FLU Boris Ceklić, pod mentorstvom prof. Suzane Pajović.
Ž.J.


Bartok prije „Klavirinta”

Prije koncertne promocije „Klavirinta” u podgoričkoj Umjetničkoj školi za muziku i balet „Vasa Pavić” održan je niz koncerata na kojima su se predstavili učenici i profesori ove škole. Ove godine tema festivala bila je folklorna muzika autora istočne i jugoistočne Evrope, pa ne čudi što je izveden veći broj djela mađarskog kompozitora Bele Bartoka. Publika je čula i djela B. Tamindžića, S. Rajičića, A. Stojanova, M. Tajčevića, V. Mokranjca… kao i B. Papandopula, V. Komadine, K. Slavickog, Đ. Ligetija, ili, A. Babadjianiana.