Naši čitaoci i poklonici velikog Lava Nikolajeviča Tolstoja imaju priliku da kupe ove sedmice uz „Dan” drugi tom romana „Rat i mir” za 4,99 eura. Riječ je o grandioznom književnom djelu, koje je objavilo „Obodsko slovo”.
Ovaj roman je prevratnički uticao na cjelokupnu rusku, ali i svjetsku književnost, a Lavu Tolstoju podario centralno mjesto među najznačajnijim piscima i intelektualcima koje je svijet imao.
Prvi nastavak ovog istorijskog, ljubavnog i ratnog romana prvi put je objavljen 1864. godine na stranicama časopisa „Ruski vjesnik”. Jedna od najvećih književnih tvorevina u nastavcima je objavljivana u ovom časopisu narednih pet godina.
Tolstoj je svojim djelom i životom uticao na generacije pisaca, a na njega se ugledaju pisci i danas. A, on sam je jednom priznao da su na njega u mladosti uticali mnogo književnici, uglavnom ruski.
U mladosti Tolstoj je čitao Sterna i oduševljavao se Puškinom, dok ga je Ljermontovljeva proza naučila topografskoj tačnosti, koju je koristio pišući „Rat i mir”. Njegov prvi književni rad, „Istorija jučerašnjg dana”, objavljen 1851, bio je pokušaj pričanja o duševnim stanjima jednoga dana. Sklovski upravo ovu knjigu smatra ranom, spontanom pojavom romana toka svijesti i pristupom poetici snova, koja će dobiti značajno mjesto u strukturi „Rata i mira”, posebno u opisima Pjerovog sna, bunila Andreja Bolkonskoga, sna Petje Rostova, opisu predosjećaja u snu Nikolenjke Bolkonskoga. Te iste godine Tolstoj odlazi na Kavkaz gdje se prvi put susreće s ratom - na rubu Čečenije. Objavljuje tekstove koji svjedoče o besmislenoj okrutnosti rata, ali je motrište priče „Kozaci” smješteno među pripadnike predstraže ruskoga carstva. To su bili priprosti graničari koji se ravnaju prema vlastitim, „prirodnim” zakonima. U prvoj polovini 50-ih godina nastaje i Tolstojeva trilogija „Djetinjstvo”(1852), „Dječaštvo” (1854) i „Mladost” (1857). Ona čitaoca vraća na vlastelinsko imanje i uvodi u svijet nastajanja složene ličnosti zaokupljene moralnim i etičkim pitanjima. U njoj se pojavljuje ime dječakovog mentora Nehljudova, koji će kasnije obilježavati likove, nosioce Tolstojevih ideja.
Poraz ruske vojske kojem je svjedočio, koji otkriva mnoge slabosti gospodarskog iznemoglog feudalnog carstva, postavlja pred Tolstoja društvena pitanja koja je redovno prenosio na moralni i etički nivo. Na njih mu ne daje odgovor Zapadna Europa, samosvjesna i ravnodušna prema bijedi i umjetnosti, koju je kao takvu doživio na svom hodočašću Rusoovom zavičaju. Vrativši se u Rusiju koja je 1861. doživljavala ukidanje kmetstva, piše programski članak „Napredak i određenje obrazovanja”. Tom vremenu pripada i priča „Platnomjer”, u kojoj je društvena nepravda vlasništva viđena očima konja. Već 1861. Tolstoj je pisao ruskom političkom emigrantu Gercenu u London da je naumio da piše roman u kojem će junak biti povratnik-dekabrist. Tako se rodila ideja za najveći Tolstojev roman „Rat i mir”, kome je prethodio „Dekabrist” napisan i objavljen 1861, s uvodom u kojem se spominje pobjeda ruske vojske 1812. i poraz 1855. godine – period u kojem se događa najveći Tolstojev roman čiji se tomovi mogu kupiti uz „Dan”.
S.Ć.
Izbjegao cenzuru
Kada je počeo da piše „Rat i mir” Tolstoj nije namjeravao da rat protiv Napoleona bude jedna od glavnih tema romana. Želio je zapravo da napiše roman o starom dekabristi kojem je poslije trideset godina u progonstvu dopušteno da se vrati iz Sibira. Dekabristi su bili plemići koji su 14. decembra 1825. pokušali državni udar da bi svrgli cara sa vlasti. Međutim, pisac je ubrzo shvatio da neće moći da objasni motive učestvovanja junaka romana u dekabrističkom ustanku ako ga najprije ne prikaže kao učesnika i svjedoka rata protiv Napoleona. Tolstoj je bio svjestan da mu tema o dekabristima i njihovom pokušaju da izvrše državni udar može stvoriti probleme sa cenzurom. Zato je „priču o dekabristi” pretvorio u roman-epopeju.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
