Knjiga poezije Borisa Jovanovića Kastela „Zevs u budvanskom kazinu” promovisana je prije neku noć u budvanskoj Narodnoj biblioteci. O knjizi su govorili novinar Vanja Kovačević koji je ujedno i pisac pogovora, profesorica i književnica Zorica Joksimović, urednica knjige Stanka Rađenović Stanojević i autor. Knjigu je objavila JU Narodna biblioteka Budve.
Ističući da je Kastel, između ostalog, vrhunski orjentalista, ne zato što se bavi orjentalistikom, već zbog toga što etimologija riječi „orjentisati” upućuje na Orijent, na Istok, na bogatstvo, Kovačević nagalašava - „Mediteran je istok, ali ne samo kao strana svijeta, već kao istok-izvor, mjesto odakle sve izvire, nastaje… pismo, knjige, civilizacija”.
- Kastel kroz sopstvenu priču i isti takav doživljaj Mediterana pripovijeda o konačnosti, o svom doživljaju svijeta. I to je ključni razlog zbog kojeg se pripovijesti Mediterana pretvaraju u ličnu istoriju. Zvuči apsurdno, ali, govoreći kroz prizmu konačnosti, pjesnik svjedoči o istoriji vječnosti, težeći da dosegne apsolut – kaže Kovačević. On se osvrnuo i na, kako kaže, „Jovanovićev naizgled protivrječan postupak: on prozu pretvara u poeziju, a poeziju u priču”, jer piše, naglašava Kovačević „o najstvarnijoj stvarnosti: o sebi i našim životima raskošno tragičnim kao Mediteran”.
U eseju prof. Joksimović govorila je o Kastelovom mediteranskom kosmosu i njegovim vječnim plovidbama, istakavši da je on pjesnik kome je duhovni zavičaj i poetski kosmos Mediteran.
- Kastel pripada onim autorima koji svojom kosmopolitskom kulturom i intelektualnom širinom brani lični patriotizam a pritom ne odbacuje univerzalnost niti se dodvorava tronu Danas već se kreće ka mjestu Svevremenskog. On riječ gradi na plavetnilu jezičkog ćutanja, toj tihoj igri kroz istoriju i vjekove koja svemu napisanom nanovo ubrizgava posebnu strast imenovanja neimenljivog - rekla je Joksimović.
U ime izdavača prisutnima se obratila pjesnikinja i urednica knjige, Rađenović Stanojević, naglašavajući da Kastel svakom svojom pjesmom bezuslovno potvrđuje da „Mediteran nije samo stil življenja već i odabrana filozofija života i svojevrstan umjetnički pravac”, koji podrazumijeva slobodu.
- Mediteran kojim je pjesnik okupiran je i neka vrsta pjesničkog zavičaja, praiskoni i mitskog, i metafora djetinjstva koje je uvijek vezano za igru, a bez igre nema ni umjetnosti. U ovoj intelektualnoj poeziji Kastela koja od čitaoca zahtijeva jednu svestranu i duboku erudiciju, igra je u riječima čija nas čarolija drži na jednoj niti kojom su leksički, simbolički i idejno uhvaćene čak i praiskonske reminiscencije na ono što je i što bi Mediteran trebalo da bude u biti, ali i aluzije na sadašnjost koja ne smije biti kratkog pamćenja i bukvalni, puki odjek savremenog. Nema trajanja bez kontinuiteta. Zato Kastelov Mediteran, taj svjetionik poetskog mora, istražuje i obasjava dubine bića i bivstvovanja i u tome traganju opstaje i traje poezija – kaže Rađenović Stanojević.
U završnom dijelu promocije knjige budvanski osnovci pjesnici iz Književne radionice prof. Joksimović – Varja Delibašić, Julijana Sumarokova, Viktorija Labović i Vukan Vuletić – pročitali su svoje stihove i darivali ih Kastelu.
Ž.J.


Mediteran - simbol beskrajne slobode

Obraćajući se prisutnima Jovanović je rekao da kada je riječ o mediteranskoj poetici u njegovom opusu, on ne tretira spoljašnja mora, niti istoriju, zemljopis, arheologiju ili fakticitete Mediterana, već naprotiv, uranja u unutrašnja mora bez kojih bi jedrenjaci bili najobičnije olupine, korali skamenjeni, morske zvijezde fosili, kompasi naših srca zarđali a naša krv, zapečaćena u antičkim amforma, zaboravljena.
- Zašto sam baš izabrao Mediteran ili on mene, svejedno? Pa, jednostavno, zato što sam dinamikom njegovih hukova, otvorenošću i bezvremenim prostranstvima duha naprosto želio poetski i životno da se uzdignem iznad ustajalosti, zatvorenosti duha i prolazne energije naših okopnjelih života. Dakle, Mediteran nije samo more, prije će biti da se u njemu nalazi naša sudbina, poziv i proziv. On je simbol sopstva, slobode i beskraja – ističe Kastel.