Knjiga „Kazivanje Ahmet-bega Mušovića” novinara i publiciste Veselina Konjevića nastavak je priče o znamenitom paru iz Vraneša – Pavi i Ahmetu. Knjiga „Kazivanje Ahmet-bega Mušovića”, sadrži svojevrsnu ispovijest, potresnu priču o jednom od posljednjih begova kojeg je sudbina nakon raskošnog života koji je vodio, dovela u teško stanje, da nekada i ne jede po nedjelju dana.
Autor knjige, novinar i publicista Veselin Konjević, na promociji u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu, je kazao da je iz naše ne tako davne prošlosti kroz ovu knjigu izronio lik čovjeka koji bez mržnje i želje za osvetom govori o stradanju i teškoj sudbini muslimanskih, bošnjačkih, izbjeglica tog vremena.
– Istrživanjem sam obuhvatio vrijeme od 1450. godine, od pojave islamizacije na ovom prostoru, pa zatim sve procese koji su sami po sebi kompleksni, ali srž ove knjige jeste samo kazivanje Ahmet-bega Mušovića. On, koji je uzvišen nad svojim bolom i ličnom tragedijom, duhom je nadvisio teško vrijeme, i zlu sudbinu koja je zadesila njega i njegov narod. Njegova priča je koliko lična, jednako i univerzalna. Možemo reći da je Ahmet-beg simbol stradanja svih izbjeglih i prognanih, sa bilo kog područja, i u bilo kom vremenu – istakao je Konjević.
Jedan od recenzenata knjige, istoričar dr Marijan Premović, kazao je pored ostalog, da posebnu vrijednost ove monografije čini razgovor filologa Milmana Perija, sa američkog Univerziteta Harvard, koji je vodio sa Ahmet-begom Mušovićem.
– Razgovor je vođen 17. jula 1935. godine u Bijelom Polju. Ahmet-begovu životnu priču zapisao je Perijev saradnik Nikola Vujnović, a pohranjena je u kolekciji „Milman Peri” na Harvardu. Fotografije koje su date u prilogu ove knjige objavljuju se prvi put, i na njima se može vidjeti arhitektura grada, stanovništvo, i način života tog naroda – istakao je Premović.
Direktor Centra za kulturu, Abaz Dizdarević naglašava da nas ova knjiga uči koliko je sjećanje važno, da nas nauči kako u budućnosti u nekom idealnom svijetu koji će čovjek izgraditi, svijetu tolerancije i međusobnog uvažavanja – neće biti sudbina kao što je Ahmet-begova.
– Autor se potrudio da u prvom dijelu podrobno obradi i čitaocu približi istorijski kontekst, koji je proizveo ovakvu ljudsku sudbinu. Ovo je priča o individualnom stradanju čovjeka, o njegovoj i propasti njegove porodice. Vrijednost ove knjige je i svjedočanstvo o nesreći izbjeglištva i progona. Ona pokazuje kako se osjećao neko ko je do juče bio ugledan građanin, a danas siromah na najnižoj socijalnoj ljestvici – naveo je Dizdarević.
U uvodnom poglavlju, Konjević obrađuje proces islamizacije u Crnoj Gori, počevši od 1450. godine, pa sve do početka XX vijeka. U drugom poglavlju, opisuje iseljavanje muslimana od mletačkog osvajanja Boke Kotorske (1687), potom, iseljavanja iz Kuča (1688) i podlovćenske Crne Gore u XVIII vijeku, Nikšića (1878), Podgorice (1879), pa sve do migracija sredinom XX vijeka.
– Povod da nastane jedno ovakvo djelo je autorovo mišljenje da se jedino u preispitivanju istorijskih činjenica može ostvariti napredak u nauci i istoriografiji. Bogatstvo ove knjige upotpunjuju i priložene fotografije, a knjiga sadrži i imenski i geografski registar, čime se svrstava u značajna naučna ostvarenja. Spisak priložene literature jasno pokazuje sa koliko ljubavi i energije je Konjević započeo traganje i radio na stvaranju jednog ovako kvalitenog teksta – kazao je jedan od recenzenata knjige, istoričar, mr Sait Šabotić. Kulturni radnik Ulvija Mušović, istakao je da je centralna stvar u poduhvatu Konjevića otkriće novog istorijskog dokumenta.
– Konjević poštuje izvorne norme, i validnosti, a sve je to na adekvatan način dato u ovoj knjizi. Ovo je kazivanje izbjeglice, a to je najveće životno iskušenje. Kad čovjek pročita ovakvu knjigu onda osnaži svoje moralne i karakterne vrijednosti – istakao je Mušović. Moderator programa bio je je Edin Smailović. Izdavač knjige „Kazivanje Ahmet-bega Mušovića” je udruženje „Almanah” iz Podgorice.
M.N.