Svečano je prije dvije večeri otvorena prva postavka Etnografskom muzeja na Cetinju. Postavka pod nazivom „Iz etnografskog nasljeđa Crne Gore”, čiji su autori Blažo Markuš, Ljiljana Đurišić, Tatjana Rajković, Maja Dragićević Roganović i Aleksandra Blagojević predstavlja narodni život i kulturu etničku i vjersui heterogenog stanovništva Crne Gore u periodu od sredine 19. do prve polovine 20. vijeka.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Aleksandar Bogdanović kazao je da materijalno nasljeđe, o čemu svjedoče izloženi muzejski predmeti, prate bogati autentični sadržaji nematerijalne kulturne baštine, što sve zajedno čini impozantnu zalihu kulturnih vrijednosti prema kojoj se moramo odnositi kao prema nečemu od čega zavisi i naše trajanje u vremenu.
– U Narodnom muzeju posebno, jer sve ovo što se čuva pod tim imenom dio je zajedničke kulturne istorije građana Crne Gore, ono što određuje kolektivno pamćenje i pripadnost, i čime se dokazuje identitet. Ta nit trajanja, kao i bogatstvo muzejskog fonda Etnografskog i Narodnog muzeja u cjelini, obavezuje nas da budućim generacijama ostavimo relevantan dokaz o pokretnim kulturnim dobrima koja su nam povjerena – rekao je Bogdanović.
Direktorica Narodnog muzeja Anastazija Miranović kazala je da ono što smo danas, ne bi bili bez iskre u ognjištu, preslice, struke, gusala i jatagana, a ono što ćemo sutra biti, kako je istakla, određuje naš odnos prema materijalnom i nematerijalnom nasljeđu, koje u amanet i sjećanje ostavljamo generacijama koje dolaze.
– Priča je ovo o malom-velikom, običnom čovjeku što obitava tu, naspram dvora Petrovića, vlastele i gospodara, u blizini Ivana Crnojevića, Ćipura, Manastira, a nedaleko zaštitnički nadvisuje stameni Lovćen… I sve ono što s njegovog vrha pogled hvata zapravo je muzej stalne postavke ovdašnjeg života, čiji smo djelić smjestili u vitrine skromnog zdanja, za pamćenje i sjećanje, ko smo, što smo, gdje pripadamo, jer to ponekad zaboravljamo – kazala je Miranović.
Rukovodilac Etnografskog muzeja Maja Dragićević Roganović istakla je da postavka na sublimiran i sažet način prikazuje sve aspekte tradicionalnog narodnog života u Crnoj Gori.
– Za potrebe postavke, iz bogatog i raznovrsnog fonda, koji broji oko 4.500 predmeta, zbog skučenosti prostora, izdvojeno je oko 400 eksponata – kazala je Dragićević Roganović.
Ona je navela i da je postavka Etnografskog muzeja koji je smješten u zgradi nekadašnjeg Srpskog poslanstva, izložena na dva sprata te da se na prvom mogu vidjeti karakteristični predmeti koji se vežu za privredne djelatnosti poput stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, tekstilne radinosti i zanata dok je dio postavke posvećen kulturi stanovanja predstavljen kroz fragmente iz enterijera ruralne i gradske kuće.
– Na spratu su izloženi najkarakterističniji tipovi narodnih nošnji, koje zauzimaju značajno mjesto u bogatoj riznici narodnog stvaralaštva. Svojom pitoresknošću, bogatstvom kolorita i detalja zlatoveza, raznolikošću materijala, narodne nošnje jasno pokazuju inventivnost, nadarenost, znanje i vještinu narodnog stvaraoca. Uz nošnje, kao njihov sastavni dio, izloženi su atraktivni primjerci nakita i oružja – rekla je Dragićević Roganović.
U okviru svečanosti priređen je i muzički program na kom su nastupili Gudački kvartet “Allegria” kao i violinistkinja Dina Desančić sa rok bendom „Akademia”.
Z.P.