Međunarodna kolonija „Sve boje Crne Gore”, koja je u Nikšiću trajala nekoliko dana, završena je izložbom na gradskoj tvrđavi Bedem. Dvadesetak umjetnika, profesora, studenata i saradnika sa umjetničkih fakulteta iz Trebinja, Beograda i Podgorice tokom kolonije bojili su, tradicionalnim metodama, sirov materjal, vunu i predivo, prirodnim bojama- biljem sa prostora Crne Gore.
– Na ovaj način smo pokušali smo da objedinimo nauku i umjetnost, tradiciju i savremeno pribliđavajući tradicionalan način bojenja vune biljnim bojama od autohtonih biljnih vrsta s ovog područja. Kroz rad i druženje došli smo do novih iskustava za sve nas. Pred nama su različite poetike i promišljanja na istu temu-kako prirodni materijal prirodno obojiti i transponovati u savremeni umjetnički koncept, kazala je otvarajući izložbu Violeta Vukosavljević rukovodilac Starog grada „Anderva” u okviru kojeg je nikšićki Bedem.
Koloniju je u Nikšiću organizovala Javna ustanova „Muzeji i galerije” uz pdorđku Ministarstva kulture. Svi radovi, istakla je direktorica te ustanove Jelena Đukanović ubuduće će biti dio zbirke „muzeja i galerija”.
– Cilj nam je da ovakav način umjetničkog stvaralaštva zaživi i da pozovem studente i profesore da povrate interesovanje za ovu tehnologiju i vjerujem da će oni kroz umjetničke projekte dalje širiti ovu priču. Mi nijesmo ništa izmislili, samo smo se vratili tradicionalnom načinu bojenja tkanine, kazala je Đukanovićeva.
Pošto je saradnik na projektu kolonije u Nikšiću, istakla je ona, bio multimedijalni centar „Kubo” iz Barija, ukoliko se steknu uslovi već ove jeseni radovi će biti predstavljeni i kod njih. Crna Gora sa oko 3.600 biljnih vrsta je floristički bogata, istakle je dr Nada Bubanja botaničar i savjetnik u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore. Mnoge biljke sa nešg podneblja su endemične, zaštićene, rijetke i reliktne.
– Toliki broj biljnih vrsta je dar prirode, a ono što nam je priroda dala daje nam obavezu da to moramo na neki način čuvati i štiti. Zadnjih godina je veliki antropogeni uticaj koji dovodi do uništavanja tog biljnog bogagstva na našim prostorima. Mnogo više se treba pozabaviti i raditi na njegovoj zaštiti, istakla je ona.
Tokom kolonije umjetnici su za bojene vune koristili crni jasen, koprivu, kantarion, orah, broć, crni luk, cveklu i crveni kupus, od kojih su dobili razne nijanse. Biljke su se za bojanje tkanina intezivno koristile sve do sredine 20. vijeka, kada je uglavnom, osim u pojedinim seoskim područjima, preovladala sintetička boja, a tradicija pala u zaborav.B.B.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
