U Plavu je u organizaciji Centra za kulturu održano autorsko veče književnice Safete Osmičić, na kojoj su predstavljena njena dva romana „Melek Rabija“ i „Proljetnja kiša“, uz naglasak da je ona do sada napisala ukupno 11 knjiga. Program je nadahnuto vodila Adelisa Canović.
Profesor Alija Aljo Redžematović, u svom osvrtu na roman „Melek Rabija“, istakao je da ne zna zašto ga obuzima dubok nemir dok čita tu knjigu, ali da zna da se Safeta Osmičić kao pisac odavno dokazala, stalno i uporno idući naprijed, žureći da nam saopšti sve da nešto ne bi zaboravila - možda svesti neke „račune” i ugrabiti od života što više.
-Safetu doživljavam kao neobičnu i produktivnu književnicu, koja je svoj lični stav prema događajima notirala u više književnih žanrova. Njena djela ne drže se klasičnih normi pisanja. Slika sredinu, ljude i događaje. Dok istražuje nemirnu prošlost, Safeta prosvjetljuje um čovjeka gonjenog ličnom potragom i oduzima dah izuzetnim zapletom događaja. Roman je priča o ženi iz Plava, koja se, zbog očevog obećanja datog starom poznaniku, udaje na Kosovo ostavljajući svoju veliku ljuba -istakao je, između ostalog, Redžematović.
Zaključuje kako Melek Rabija (glavni lik ovog romana), ima jednu od najpotresnijih ženskih sudbina u savremenoj literaturi, jer je svima dala prednost nad sobom.
-„Melek Rabija” je himna bosanskoj ženi i tradicionalnoj muslimanskoj porodici. Himna životu i himna zemlji u kojoj je život prestao da postoji -onakav kakav je bio, i nastavio se drugačiji. Kada sklopite i posljednju, 350. stranicu romana, biće vam potrebno da se “vratite” kroz vrijeme i prostor. Nakon pročitane knjige, ni najmanje ne sumnjam da je Safeta izvrstan „ronilac”, ali ipak ne zaranja preduboko ni predaleko u projektovane analize stvarnosti kojom plivaju njeni likovi, ne zaranja dublje od granice jasne koloritne vidljivosti -zaključuje on.
Književnik Safet Hadrović Vrbički, izrazio je čast i zadovoljstvo što je udostojen da kao jedan od promotera stvaralaštva Safete Osmičić, može da iznese svoj osvrt.
-U ovom vremenu kad se knjige pišu u nekoj skraćenoj verziji, knjiga Safetina izgleda malo preobimno, i za čitaoca i za onog koji se knjigom bavi. Ali sam sa zadovoljstvom pročitao knjigu koja me je zaista obuzela i sadržajem i porukom. Sadržajem, zato što je Safeta uzela ovo podneblje da odslika, podneblje u kojem ona nije živjela niti ga je poznavala. Dakle, književnost kao poziv toliko daje slobodu stvaraocu da može vjerodostojno da odslika ono što uzme za temu, kao što je Safeta odslikala tu svoju temu –naglasio je Hadrović.
Sama autorka, nakon iskaza zahvalnosti, precizirala je šta ju je ponukalo da napiše roman i uzme Rabiju za glavnog junaka, iz kraja koji je prvi put vidjela prošle godine na dva dana.
-Ne znam zašto sam temu smjestila u ovaj kraj, mislim da je to nešto što mi je dragi Alah poslao, a na meni je bilo da to uredim, napravim dobru pripremu i uvedem u književne okvire -onako kako knjiga to zahtijeva –istakla je Osmičić.
Safeta Osmičić rođena je u Gradašcu, a najduži životni period provela je u Modriči gdje se školovala i radila. Već 30 godina ne živi u domovini iz koje je vjetar sudbine odnosi prvo u Hrvatsku, zatim u Njemačku, pa u Holandiju u kojoj živi već 20 godina. Sa svoje dvije priče predstavila se i na holandskom jeziku, a knjige su joj prevođene na više jezika. Pored proze istakla se i u pisanju poezije za djecu kao i odrasle. Učesnik je mnogih međunarodnih književnih manifestacija kao i umjetničkih kolonija. Do sada je izdala 11 samostalnih knjiga.N.V.