Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Dječak izboden sedam puta, majka uhapšena * Albanski ministar ugovarao šverc droge u Crnoj Gori * I osnivač OVK povlašćeni proizvođač * Prodaju 17 poslovnih prostora, a za zakup daju milione * Džem sešn sa Sarom Renar * Dječak izboden sedam puta, majka uhapšena * Pošto država?
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 05-12-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Genci Nimanbegu, poslanik koalicije Albanci odlučno:
Treba dozvoliti isticanje simbola i drugih država.

Vic Dana :)

Mujo dolazi kući pijan k‘o majka, a Fata u kuhinji tužno skršta ruke:
- Crni Mujo, znaš ti kako sam dosad‘ bila srećna kad b‘ doš‘o kuć‘ trijezan...
Mujo se zanjiše i ispali:
- Vjeruj, Fato, mora i men‘ sreća nekad pomazit‘!
Prijavio se Mujo na konkurs za postavljača bandera. Posle testiranja prime sve kandidate osim njega, pa Mujo ode da se žali:
- Što ste primili njih, a mene niste, kad ja najbolje radim?
- Kako najbolje, svi postavili 10 bandera, a ti 6.
- Jes, al‘ njihove vire.
- Kako se juče završila tvoja svađa sa ženom?
- Dopuzala je do mene na koljenima.
- Nemoguće! I što je rekla?
- Rekla je: Izlazi ispod kreveta da ti ja ne dođem tamo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura - datum: 2018-12-04 INTERVJU: DEJAN PAPIĆ, OSNIVAČ I DIREKTOR IZDAVAČKE KUĆE „LAGUNA”
Elektronska knjiga doživljava eksploziju
Dejan Papić Elektronska knjiga doživljava eksploziju
Izdavačka kuća „Laguna” nedavno je obilježila dvije decenije rada. Za uspjeh kuće koja predstavlja jedinstven bastion srpske kulture, a za koju se može reći da je lider u regionu koji je postavio i još postavlja standarde u izdavaštvu, koji je na radost miliona čitalaca okupio znamenita književna imena iz Srbije i cijelog svijeta, zaslužan je njen osnivač i direktor Dejan Papić. Razgovaramo o „Laguninih” dvadeset ljeta, o knjigama koje su ga još kao mladog čitaoca zavele i odvele nepovratno u magični svijet književnog stvaranja, sve do „Boje magije”, iz pera legendarnog Terija Pračeta. Magija je nastavila da živi i nakon dvije decenije i hiljade naslova iz pera domaćih i stranih autora koji plijene šažnju čitalaca svih generacija.
• Kako ste dospjeli u svijet Gutenbergove galaksije?
– Svojevremeno sam proveo šest mjeseci u Londonu i budući da nisam imao zaposlenje, većinu vremena sam provodio po knjižarama interesujući se za neke zanimljive knjige i pisce kojih nije bilo u Srbiji. Tako sam sasvim slučajno naišao na Terija Pračeta i na njegovu seriju romana o disk svijetu. Moguće je da sam negdje pročitao preporuku za tu knjigu, ja sam kupio „Boju magije” koja me je na prvi pogled i na prvu ljubav opčinila za cio život i onda sam kupio i nastavke, uživajući u djelima tog pisca i ne sluteći da ću se jednog dana baviti izdavaštvom (moj posao se odnosio na računare i programiranje). U Srbiju sam se vratio sa hrpom knjiga, a bez ideje za koju sam mislio da ću je dobiti u Londonu, a u vezi sa poslom kojim ću početi da se bavim. Oduvijek sam imao preduzetnički duh, ali ideje nije bilo, već samo knjige u koferu. Tada je Srbija bila pod sankcijama... Nije bilo vrijeme za otpočinjanje nekog posla. Radio sam u „Putniku”, najvećoj turističkoj agenciji i bio šef računskog centra. Plata je bila mala i od nje se nije moglo živjeti. Počeo sam da prevodim, ne zato što sam mislio da će mi to dati neko novo rješenje za prihode i biti izlaz iz loše situacije, već zato što sam mislio da je Teri Pračet dobar pisac koji se dobro igra riječima na engleskom jeziku. On je pravi izazov za prevodioca te knjige na srpski jezik, a očuvati duh na svakom onom mjestu na kom se on poigrava. A opet, da bih došao na ideju da ga prevodim bio mi je potreban dodatni impuls od supruge koje je vidjela da se smijem dok ga čitam. Zapitkivala me je šta je to toliko smiješno, a ja sam joj onda prevodio te dijelove vidjevši tako kakav efekat ima tekst kada izađe na srpskom jeziku. Bio je to izazov koji sam sebi postavio, da prevedem pedesetak strana. Mislio sam da neću moći da se odmaknem od toga, da ću pa možda izgubiti interesovanje i odustati. Tako je i bilo. Preveo sam pedesetak strana i dao sam tekst suprugi da pročita. Dotad je sve bilo romantično, a od tada više i nije bilo tako budući da joj se Teri Pračet više i nije dopao. Srećom, moj prijatelj je pročitao taj tekst i oduševio se. Dao mi je impuls da istrajem.
• Šta je odredilo Vaš put u izdavaštvo?
– Preveo sam cijelu knjigu Teri Pračeta ne znajući da ću da krenem u izdavačke vode. Mislio sam da ću taj prevod da dam nekom od izdavača, najpre Zoranu Živkoviću i njegovom „Polarisu”. Kada sam završio prevod, obratio sam se agentu Terija Pračeta koji mi je objasnio da oni, ipak ne rade s piscima, već samo sa izdavačkim kućama. Ljubazno, ali ipak sasvim decidno. U tom času sam se povukao i raspitao šta je potrebno da biste pokrenuli izdavačku agenciju. U narednih sedam dana smislio sam naziv kuće, dizajnirao logo, koji je i danas aktivan, pokrenuo sajt i obavio sve formalnosti oko registracije. Potom sam se obratio kao direktor izdavačke kuće „Laguna” istom tom čovjeku koji me je nedjelju dana prije toga odbio i koji se pravio da me se ne sjeća. Bilo kako bilo, došao sam do prava za objavljivanje Terija Pračeta. Od tada, pa nadalje sve ostalo je pitanje entuzijazma i upijanje iskustava sa strane. Bilo da je u pitanju Srbija ili inostranstvo, ugledao sam se na one koji to bolje rade od mene. Nikada nisam odustajao od najviših standarda koje sam mogao da postavim. Zahvaljujući tome „Laguna” se razvijala polako, ali stabilno, ne odustajući od elementarnih principa koje nije teško pobrojati, a za koje mislim da su pozitivni i zahvaljujući kojima vjerujem da će ovaj uspjeh biti stabilan i da će se dešavati i dalje. Privlačili smo kvalitetne ljude i oni su davali duh toj „Laguni” koja je rasla i privlačila neke druge ljude. Zahvaljujući svemu tome radili smo uspješni i možemo da se pohvalimo da nakon dvadeset godina imamo neke standarde u izdavaštvu u Srbiji koji ne postoje u regionu, a i šire. Imamo neke informacije od domaćih pisaca koji rade sa inostranim izdavačkim kućama i koji kažu da se nisu susretali sa takvim nivoom profesionalizma u struci. Tako da mogu da kažem da je „Laguna”, zaista postavila standard i veoma sam ponosan što sam počeo od jedne knjige i sa hiljadu pozajmljenih dolara, neposredno prije bombardovanja Srbije. Danas imamo tristopedeset, a ja mislim da će uskoro biti i preko četiristo objavljenih naslova godišnje, preko petsto zaposlenih u sistemu „Laguna” i „Delfi” i Radio „Laguna”, više od tristo domaćih i hiljadu i petsto stranih autora. Smatram da kod nas svako može da nađe knjigu za sebe, a koja zadovoljava najviše standard žanra u kojem je pisana.
• Kako ste uspjeli da dosegnete visoke standarde i izgradite i postavite kao relevantne?
– Standardi u izdavaštvu gdje se ne hvataju prečice, podrazumijevaju da se ide kvalitetnim putem, onako kao jedna knjiga treba da se radi, počev od kvalitetnog prevoda, lekture i korekture i to ne jedne, već često i tri ruke, preko kvalitetnog tehničkog preloma i štampe. Sarađujemo samo sa onim štamparijama koje ispunjavaju naše standarde. Naše knjige se štampaju na ekološkom papiru koji podrazumijeva najviše ekološke standarde zaštite šuma, dakle više se stabala posadi, nego što se posječe za izradu takvog papira. Taj papir se, inače specijalno uvozi za „Lagunu”, i to treba reći.
Takođe, i „Laguna”, i „Delfi” knjižare, uspostavile su svoje standarde poslovanja koji prije toga možda nisu bili zastupljeni ni u izdavaštvu ni u knjižarstvu. Najčešće su veliki izdavači i knjižarski lanci dugovali izdavačima, selektivno plaćali fakture i time ugrožavali poslovanje partnera. Mi uredno plaćamo sve svoje obaveze kako prema poslovnim partnerima i konkurenciji, ali i prema svojim saradnicima.... Budućnost je trenutno, naravno, prekrivena nekim dijelovima magle. Tako je uvijek bilo i tako i treba da bude. U tom smislu, poslovica kaže da „Čovjek pravi planove, a da se Bog smije tome”. Mi ne možemo da pravimo čvrste planove, ali možemo da znamo šta želimo.
• „Lagunine” knjige se čitaju i u Crnoj Gori. Kakvi su Vam planovi kada je prostor Crne Gore u pitanju?
– U Crnoj Gori imamo svoj Klub čitalaca koji uspješno funkcioniše. Sasvim sigurno ćemo se truditi da budemo što prisutniji i kroz Klub čitalaca i kroz nova izdanja, ali isto tako obrađujući i objavljujući knjige crnogorskih autora. Jedna od prvih je knjiga Gabrijele Đukanović koja treba da se pojavi 14. decembra i koja pomaže ljudima da prevaziđu neke svoje egzistencijalne strahove. Uostalom, to je i naziv knjige „Više se ne bojim”, a od čije prodaje će sva sredstva ići u humanitarne svrhe, u projekte koji će se baviti resocijalizacijom maloljetnih delinkvenata.
M.MILOSAVLjEVIĆ

Android aplikacija uskoro dostupna

• Kakav je Vaš odnos prema elektronskim knjigama?
– To znači da pratimo svjetske trendove i u tom duhu smo pokrenuli elektronsku knjižaru, „Delfi knjižara”, kao android aplikacija koja će uskoro biti dostupna i za Eplove uređaje, kao i za PC, te pruža mogućnost čitanja elektronskih knjiga. Ta vrsta čitanja nije još dovoljno rasprostranjena i popularna u Srbiji. Siguran sam da u nekoj budućnosti elektronska knjiga neće istisnuti štampani oblik knjige. Nije je istisla nigdje u svijetu, iako je na anglosaksonskim tržištima elektronska knjiga doživjela pravu eksploziju, danas su se stvari stabilizovale na nekih pedeset – pedeset između elektronske i štampane. Kod nas je naravno štampana knjiga u velikoj prednosti u odnosu na elektronsku. Smatram da treba popuniti prazninu i omogućiti čitaocima koji čitaju knjigu na elektronskim uređajima, a takvih je sve više, da je čitaju legalno i na pravi način, u verziji koju može da ponudi samo izdavač. U tom smislu ponudili smo sedamsto naslova i to je početak. Nastojimo da u ponudi ne budu samo „Lagunine” knjige, jer to je zapravo „Delfi” aplikacija. Želimo da u okviru nje imamo ponudu svih srpskih, i ne samo srpskih već i izdavača iz regiona. U tom smislu imamo razgovore sa izdavačima iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije.

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"