Saradnja kulturnih institucija i vaninstitucionalnih aktera kulture na sjeveru Crne Gore mora biti na višem nivou i treba iskoristiti infrastrukturne resurse, ocijenio je poslanik DPS-a Tarzan Milošević, obrazlažući pitanje juče u Skupštini upućeno ministru kulture Aleksandru Bogdanoviću. On je tražio odgovor šta Ministarstvo kulture planira kako bi unaprijedili kulturu na sjeveru države i koje su aktivnosti na ovom polju planirane u 2019. godini. Milošević je podsjetio da je 2008/09. godine, za vrijeme mandata ministra Branislava Mićunovića sprovedena akcija „Crna Gora jedna kulturna adresa” što je dalo odličan zamah i podstrek kulturnim institucijama na sjeveru, a to je bila i aktivna kulturna promocija.
– Kultura je dobra podloga za ekonomski razvoj – podsjetio je poslanik Milošević uz konstataciju da planiranih 290.000 eura za kulturne programe na sjeveru Crne Gore nije dovoljno. Bogdanović je odgovorio da Ministarstvo kulture punu deceniju implementira poseban program unapređenja i razvoja kulture kojim su obuhvaćeni autori i institucije kulture sjevernog regiona. Cilj programa je od 2008. godine prevazilaženje razlika u umjetničkoj produkciji u odnosu na centralni i južni region, a koje su bile izrazite. Program koji je tada usvojen, ocijenio je Bogdanović, u potpunosti je opravdao kulturnu misiju.
– Sa predstavnicima kulturnih institucija na sjeveru je dogovoreno njihovo kadrovsko ojačanje, razvoj infrastrukture, podrška umjetničkoj produkciji, zaštita i očuvanje kulturnog nasleđa koje baštini sjeverni region. Iniciraćemo izradu opštinskih programa razvoja kulture za srednjoročni period koji će biti posebna platforma za sistematično i promišljeno obezbjeđivanje zadovoljavanja kulturnih potreba građana, kao i zaštitu i očuvanje autentičnih vrijednosti kulturne baštine sjevera Crne Gore – zaključio je Bogdanović odgovarajući na poslaničko pitanje. R.K.

Vlasnički odnosi na Duklji

Tokom naredne godine Centar za konzervaciju i arheologiju izrađivaće menadžment plan lokaliteta Duklja uz podršku naučno-istraživačkog savjeta partnera iz Italije, saopštio je Bogdanović u odgovoru na poslaničko pitanje prof. Dragutina Papovića (DPS).
Cilj je formiranje arheološkog parka, odnosno eko muzeja, kao modela za sličnu valorizaciju ostalih lokaliteta u Crnoj Gori. Programom zaštite i očuvanja kulturnih dobara predviđena su sredstva za nastavak istraživanja na ovom lokalitetu.
– U naredne dvije godine tražiće se rješenja za regulisanje vlasničkih odnosa, jer je značajni dio kulturnog dobra u privatnom vlasništvu. Takođe, radiće se na izradi mape Duklje u GIS-u, nastaviće se aktivnosti na 3D rekonstrukciji građevina. Izradiće se portal i mobilna aplikacija lokaliteta Duklje i agera grada, zatim će se obaviti seizmički monitoring sačuvanih građevina – rekao je Bogdanović.
Papović je podsjetio da je 1947. godine željeznička pruga trasirana po sredini ovog arheološkog nalazišta, što svjedoči o odnosu tadašnje vlasti prema Duklji. Kasnije je puno toga otuđeno i upropašćeno. Ipak, ostalo je dosta toga što je i u ovom trenutku značajno da se zaštiti i iskoristi.

Obnova kuće u kojoj je bilo zasjedanje ZAVNO-a

Ministarstvo kulture je u saradnji sa Opštinom Kolašin i Savezom udruženja boraca NOR-a i antifašista Kolašin, kroz Program zaštite kulturnih dobara, finansijski podržalo obnovu monumentalnog zdanja poznatijeg kao zgrada u kojoj je bila Osnovna škola „Risto Manojlović” u Kolašinu. U ovoj kući je održano Prvo, Drugo i Treće zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća Narodnog oslobođenja (ZAVNO) za Crnu Goru i Boku.
– Za sanaciju ograde objekta koja je bila urušena izdvojeno je 10.000 eura – rekao je Bogdanović odgovarajući na pitanje Marte Šćepanović (DPS). Poslanica je pitala kakav je stav Ministarstva kulture o inicijativi da se objekat stare škole proglasi memorijalnim muzejom i da li se u realizaciji ove inicijative može očekiva finansijska podrška. On je obećao i ubuduće podršku.
Zbog posjedovanja kulturno-istorijskih i memorijalnih vrijednosti, kuća je Zakonom zaštićena od 1952. i ima status kulturnog dobra.
– Kulturna dobra predstavljaju veoma važan segment kulturne baštine Crne Gore, jer predstavljaju simbole vremena u kojima je Crna Gora dala snažan doprinos idejama slobode i posebno antifašističkog duha, pa nam ovo nasleđe služi na čast i posebno obavezuje – rekao je ministar.