Dan prije zvaničnog otvaranja 58. Venecijanskog bijenala umjetnosti, jedne od najstarijih i najznačajnijih likovnih međunarodnih manifestacija, juče je u Palati Malipjero u Veneciji otvoren Crnogorski paviljon. Crna Gora se predstavlja postavkom „Odiseja (Lebdeći objekat)” likovnog umjetnika Veska Gagovića. Postavku čine četiri objekta – kocke, koje su postavljene tako da se stiče utisak kao da lebde, a svaka je obojena metaliziranim tonovima crne, zlatne i srebrne boje. Rad uveliko asocira i na scenu kultnog filma Kjubrika „2001. Odiseja u svemiru”, odgovarajući i na ovogodišnju temu Bijenala – „Živjeti u zanimljivom vremenu”. Komesar Crnogorskog paviljona je mr Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore, institucije koja ima ulogu izvršnog producenta. Pokrovitelj je Ministarstvo kulture. Kuratorka izložbe je istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, koja se obratila na otvaranju našeg paviljona. Ona je podsjetila da se Crna Gora šesti put samostalno predstavlja, a učešće na Venecijanskom bijenalu je ne samo izazov, već i čast i mogućnost prezentacije dometa crnogorske umjetnosti, direktne korelacije s duhom modernog i u umjetničkom smislu proročkog. Duletić je zaključila da Gagovićeva „Odiseja” u potpunosti korespondira sa temom Bijenala.

– Stvaralaštvo Gagovića zasnovano je na konceptualnoj umjetnosti, a označava ga intelektualna nezavisnost, kritičnost prema jednostranim određenjima uloge konceptualizacije kreativnog procesa, ali i transformacija svakodnevice. Njegov rad nije narativan, već – usredsređen na uporedbu i analizu – predstavlja niz konceptualnih postupaka – rekla je Duletić.

Izložbu je otvorio Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, podsjećajući i da se ove godine obilježava 140 godina diplomatskih odnosa Crne Gore i Italije. Podsjetio je i na podatak, da su se u Veneciji, na prvoj Svjetskoj izložbi slikarstva 1895. godine, upoznali italijanski princ Viktor Emanuele i crnogorska princeza Jelena Petrović, kasnija italijanska kraljica. Đukanović se tokom obraćanja osvrnuo i na brojne druge istorijske i kulturne veze Crne Gore i Venecije, ali i zastoj u kulturnom razvoju Crne Gore, uslovljen neprekidnim ratovima.

„No, crnogorska kulturna geneza je tokom 19. i 20. stoljeća pouzdano potvrdila samosvojnost i stvaralački genij djelima značajnih umjetničkih ličnosti, od književnog i filozofskog djela Petra II Petrovića Njegoša, kroz druge oblasti umjetnosti, sve do modernih uzleta savremene scene 20. i 21. vijeka”, rekao je Đukanović. U novijoj istoriji izvorni talenat naših slikara, razvijan u slikarskim metropolama, iznjedrio je Počeka, Lubardu, Stijovića, Milunovića, koji je 1928. godine izlagao u Veneciji, a taj slijed nastavili su Filo, Dado, Vojo Stanić...

– Na takvom vrelu talenata razvijaju se i svoje raznorodne moderne izraze pronalaze novi crnogorski likovni stvaraoci. Nerijetko se o njima manje zna, samo zato što žive i stvaraju u maloj sredini. I zbog toga su, između ostalog, ovakve smotre svjetskog stvaralaštva za nas dragocjene. Vjerujem da su i stručna javnost i publika na dosadašnjim izdanjima Venecijanskog bijenala upoznali crnogorsku likovnu scenu kao recentnu, i da će izloženo djelo Veska Gagovića naći istu potvrdu – rekao je Đukanović.

Ž.J.

---

Vjera u moć i snagu umjetničkog djelovanja
– Država Crna Gora, koja je na korak do članstva u Evropskoj uniji, svoje procese integracije vodi kroz isti svijet i „zanimljivo vrijeme” kako to implicira pokretački slogan Venecijanskog bijenala – kroz društveni ambijent mnogostrukih izazova i neizvjesnosti. Imamo jasnu stratešku viziju o pripadnosti evropskim civilizacijskim vrijednostima, svjesni dragocjenosti našeg multikulturalnog identiteta. Vjerujemo u moć i snagu umjetničkog djelovanja koja definiše crnogorski autentični pečat pripadnosti evropskom kulturnom društvu različitosti, društvu slobode, mira i napretka - rekao je Đukanović otvarajući izložbu u Crnogorskom paviljonu.