Postavku koju čine fotografije jedne od najznačajnijih njemačkih fotografkinja
Helge Paris (1938-) može se naredni mjesec pogledati u Dvorcu Petrovića na Kruševcu. Riječ je o putujućoj izložbi u organizaciji njemačkog Instituta za međunarodne odnose u kulturi (IFA) u saradnji sa Centrom savremene umjetnosti Crne Gore i Gete Institutom Srbije. Kustoskinja izložbe je
Inka Šube, a kuratorka
Franciska Šmit.
Na otvaranju izložbe, koju čine 133 fotografije Helge Paris, preksinoć se publici najprije obratio mr
Nenad Šoškić, direktor Centra savremene umjetnosti Crne Gore, ističući zadovoljstvo saradnjom sa Gete Institutom i što ovom izložbom mogu našoj publici približiti djelo ove fotografkinje. Nakon njega govorio je dr
Robert Veber, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, naglašavajući da fotografije potiču iz vremena, ali i države – Istočne Njemačke – DDR-a i sistema, koji više ne postoje. Ujedno, izložba se poklapa sa 30. godišnjicom pada Berlinskog zida, koji je označio početak nove epohe.
– Ipak, iako ove fotografije potiču iz nekog drugog vremena i druge političke situacije, pa i geografski udaljenih oblasti, kada ih prvi put pogledate, i kada ih posmatrate, ipak su nam bliske. U prvi plan Helga Paris ne stavlja ideološke ili političke ideje, već ono što nas spaja, što je zajedničko svim ljudima. Kada vidimo ljude u porodičnom, svakodnevnom okruženju, vidimo da su slični nama danas, i to je upravo vrijednost rada Helge Paris, da onima koji žele da nas razdvoje, da akcentuju razlike, ona nas svojim djelom spaja – rekao je dr Veber. Dodao je i da izložba nije važna samo estetski, već i njena politička poruka.
Frank Bauman, direktor Gete Instituta, zahvalio je na saradnji CSUCG, kao i njemačkoj Ambasadi u Podgorici. Ž.J.
Iskrene i melanholične priče o životuKustoskinja
Franciska Šmit, istoričarka umjetnosti, dala je kratak uvid u rad Helge Paris, osvrćući se posebno na njene portrete žena. Pritom, dodaje Šmit, umjetnica je prepoznatljiva po tome da uspješno uspijeva „uhvatiti” i kreirati atmosferu realnog života ljudi i gradova. „Njene fotografije su veoma poetične, melanholične, direktne i istinite”, kaže Šmit.
– Paris je fotografisala priče o životu, ali pristupajući im kritički. Za nju je bitno da fotografija pokaže da ima stav, a taj stav uvijek je povezan sa poštovanjem i iskrenošću, i zato su njene fotografije tako posebne – navela je između ostalog Šmit.
Šmit je juče publiku provela kroz izložbu objašnjavajući djelo ove vizuelne umjetnice.
)){kind=small}
