U organizaciji Narodne biblioteke iz Budve i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore na Trgu između crkava u Starom gradu u Budvi počeo je treći Književni festival „Ćirilicom”, koji će trajati do 15. septembra.
Književni festival „Ćirilicom”, okupiće, po treći put, najčitanije pisce, pjesnike, eseiste i lingviste.
Festival je za ove tri godine postojanja prepoznata kao manifestacija od značaja za kulturu grada Budve, zbog cilja kom stremi, a to je promovisanje i čuvanje ćirične kulturne istorije i baštine – kazao je otvarajući ovogodišnje izdanje festivala predsjednik Opštine Budva Marko Carević.
– Ćirilicu ne smijemo zaboraviti, jer je to naše prvo pismo, pismo našeg naroda i naše kulture, ali i blago drugih balkanskih i evropskih naroda. Otvaram festival „Ćirilicom” uvjeren da ćemo kroz ovakve manifestacije istrajati u očuvanju ćirilice, kao važnog temelja naše kulture i identiteta – poručio je Carević.
Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije osvrćući se na prošlogodišnje napade na Književni festival „Ćirilicom” u njgove organizatore je kazao da to kad je danas klima u crnogorskom društvu u pitanju nije ništa čudno i neobično”.
Ćirilično slovo je hristoliko i oni koji su vjerovali u njega često su bili gonjeni, kazao je on.
– Ako hrišćane poistovjetimo sa Hristom, a nas Srbe sa ćirilicom, onda ćemo vidjeti kako je ćirilično slovo, često bilo gonjeno, spaljeno, zabranjivano i osuđivano. Imamo takve slučajeve u prošlosti, u nedavnoj prošlosti, ali se to događa i danas. To jeste potvrda njegove hristolikosti, ali istovremeno i njegove neuništivosti, njegove duhovne snage. Jer, oni koji mogu da izdrže tolika stradanja i gaženja, a ipak ostaju svoji na svome i ne promijene identitet, to znači da su božanski i božiji – istakao je vladika Joanikije, prenosi budvanski ART PRESS.
Predsjednik Savjeta Narodne biblioteke Budva dr Predrag Zenović je rekao da ova manifestacija slavi jedno dugovjekovno pismo i civilizaciju i kulturu koje su na tom pismu nastale i i na kome opstaju.
– Prošle godine, ovaj festival pretrpio je politizovanje, od strane jednog dijela javnosti i medija i mislim da je to bio pokazatelj koliko kod nas često kultura služi da se, na žalost, politizuje, ali je ovaj festival i tada, a mislim da će planiranim programom i ove godine, dokazati koliko je kultura veća i šira od bilo koje politike, a posebno kada se govori o jednom pismu, starom 11. vjekova – kazao je, pored ostalog, Zenović.
Tokom prve večeri književnog festivala „Ćirilicom” promovisano je „Divoševo jevanđelje”. Dr Milena Martinović je podsjetila da je riječ o izuzetnom spomeniku kulture, koji je pisan 1330. godine za srpskog plemića Divoša Tihornovića. Pisano je, kako je kazala, na pergamentu, i sadrži 186 listova, sa 22 reda po stranici. Istorija je zabilježila da ga je pisao Manojlo Grk, a značajno je i po ljepoti ukrasa i aluminacije.
„Danas se nalazi u Cetinjskom manastiru, a riječ je o značajnom spomeniku kulture, kazala jem pored ostalog, dr Milena Martinović.
Govoreći o Divoševom četvorojevanđelju dr Viktor Savić je rekao da ono spade u grupu takozvanu bosansko-humskih, srpskosovenskih spomenika, starijih od „Miroslavljevog jevanđelja”. Pretpostavlja se, da ga je pisao Manojlo Grk u Kotoru, pa se smatra da je „Divoševo jevanđelje” organski bilo vezano za Crnu Goru, predstavljajući dragocjeni spomenik kulture.
U svečanosti kojom je otvoren festival učestvovao je i hor „Sveti Jevstatije Prevlački” iz Budve.
S.Ć.

---

O deset vjekova srpske književnosti
Sinoć je održano veče o 10 vjekova srpske književnosti, na kojem su govorili akademik Miro Vuksanović i novinar i pisac Novica Đurić.
„Ćirilični natpisi na stećcima” jedna je od tema fetivala o kojoj će večeras govoriti Goran Komar i Radomir Uljarević.
Festival se nastavlja sjutra uveče u 20.30 predstavom „Prepiska Marine Cvetajeve i Borisa Pasternaka”, u prevodu Vladimira Jagličića, a po dramatizaciji i u režiji Vide Ognjenović. Komad će biti izveden na Trgu imeđu crkava.
U ovom komadu naslovne uloge tumače Jovana Todorović i Slobodan Beštić
O „Budvanskom krugu Vide Ognjenović” govoriće Vida Ognjenović i Božena Jelušić, dok će izložba pod nazivom Zemljotres, kaastrofa 1979-2019 gooriti mr Jelena Lazić, Željko Mitrović i Vanja Kuznjecov.