U okviru trećeg festivala „Ćirilicom”, čiji su organizatori Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, održan je zanimljiv okrugli sto pod nazivom „Književna imaginacija i tradicionalno pismo”, koji je okupio poznate pisce, književne kritičare i teoretičare književnosti.
Jedan od organizatora festivala „Ćirilicom”, pjesnik Radomir Uljarević je kazao da organizatori ove manifestacije, kao i većina građana, dijele veliku zabrinutost za sudbinu ćiriličnog pisma.
– U tom smislu odricanje od pisma je i odricanje od nasljeđa, a nasljeđe je najviša vrijednost za koju znamo. Ćirilica doživljava po ko zna koji put vatreno krštenje i progon u mnogim zemljama. Da stvari budu jasne, najteži udar ćiriličnom pismu čine oni koji odustaju od njega, oni koji nepisanjem, nepraktikovanjem ćirilice, praktikuju njeno odbacivanje. Nekorišćenjem ćirilice mi se voljno ili nevoljno opredjeljujemo protiv ćirilice. To je poricanje identiteta – kazao je Uljarević.
Književnik Muharem Bazdulj je istakao da književna imaginacija nema veze sa pismom, jer kada zamišljamo svoju priču, pjesmu, roman, ne zamišljamo pismo. To znači, kako je rekao, da u smislu književne imaginacije, pismo nije primarno.
– Kada je riječ o ćiriličnom pismu raspadom Jugoslavije ljudi su počeli da ga se odriču i da se takmiče ko će prije da ga odbaci, što nije opravdano – rekao je on.
On je pojasnio da je poznati hrvatski ekonomista Branko Horvat još 1988. kazao da ćirilica nije samo srpsko pismo, već pismo svih južnih Slovena.
– Velika je sramota što se ćirilica ne njeguje. Ja bih rekao da je kulturna sramota što se ćirilica ne njeguje. Privilegija je imati dva pisma, bez obzira kako se vi identitetski određivali – kazao je Bazdulj. Prof. dr Aleksandar Jerkov smatra da progon ćirilice predstavlja genocid nad pismom. Osim te konkretnosti „koja je neprijatna, odvratna i podla u svojoj namjeri, mora se razmišljati o cjelini te problematike”, smatra on.
– Ovo je jedna lokalna endemska budalaština koja, međutim, nije bez ikakvog cilja. A cilj je, napraviti cenzuru, oštar rez i spriječiti vas da pristupite sopstvenoj prošlosti i svojim uspomenama kao nečem intimnom, svom. To je svjesno napravljena namjera, da pored ostalog, rješavate pitanje između Srbije i Crne Gore, koje je jedno od najžalosnijih pitanja – ističe Jerkov.
Književnik i profesor Slobodan Vladušić ističe da je tema rasprave dobra, zbog toga što pismo mora da ima neku simboličku komponentu.
– Politizacija pisma je moguća baš zato što pismo nije samo skup znakova. Pismo se ne mijenja jer neko odluči da ga promijeni. Promjena pisma je uvijek posledica djelovanja određenih sila i promjena se vrši direktno, ili putem posrednika. Simbolički, smisao ćirilice bi bio zalaganje za život nasuprot izumiranju – kazao je Vladušić. A.Ć.
Film „Katalog Balšići” za krajZavršne večeri festivala, u nedjelju, 15. septembra na Trgu između crkava u Starom gradu u Budvi u 21 čas biće prikazan dugometražni film „Katalog Balšići“ scenariste i reditelja Gojka Čelebića.
Dugometražni film „Katalog Balšići“ za temu ima epohu Balšića viđenu kroz prizmu povelja, značajnih dokumenata i raspoloživih podataka iz crnogorske državne istorije. Film je snimljen u češkom Hebu, na granici sa Njemačkom, a glumačku ekipu čine crnogorski, češki, srpski i njemački glumci.
)){kind=small}
