Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Crnogorsku naftu traži firma tužena za korupciju u tri zemlje * Vukotić tražio 100.000 eura od ministarstva * Birački spisak i dalje pun fantomskih glasača * Uzrok smrti utvrđuju poslije osam godina * Rusija spremna da pruži podršku očuvanju suvereniteta Srbije * Opozicija da prestane sa svađama * Kroz muziku šalje važne poruke
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-10-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milivoje Katnić, GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC:
Podnijeću ostavku ako se dokaže da je ijedan specijalni tužilac u bilo kom predmetu primio mito.

Vic Dana :)

Vraća se Perica kući i s vrata govori: - Tata, mama danas me učitelj po prvi put pohvalio!
Tata: - Super, a šta je rekao?
Perica: - Rekao je: svi ste vi djeco magarci a ti Perice najveći.


Idu dvije plavuše parkom i dva sumnjiva momka iza njih. Kaže jedna plavuša drugoj: - Joj, šta ćemo sad?! Njih su dvojica, a mi smo same!

Kaže Mujo Hasi: - Htio sam da otputujem u Englesku, ali sam odustao. - Zašto? - pita ga Haso. - Tamo voze lijevom stranom puta. Probao sam da vozim od Tuzle do Zenice, skoro su me ubili!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura U DRUŠTVU „SV. ĐORĐE” U NIKŠIĆU ODRŽAN NAUČNI SKUP O BANJANIMA
Pleme obilježeno bunama i ukrašeno svetinjama
Sa naučnog skupa o Banjanima Pleme obilježeno bunama i ukrašeno svetinjama Kada gledamo na svu našu prošlost, svakako ponajviše pažnje zaokupljaju ratovi, bune, ustanci, borba za slobodu neprestana, kazao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije
Banjani su starohercegovačko pleme koje je Berlinskim kongresom ušlo u sastav Crne Gore, kazao je dr Vojislav Miljanić otvarajući naučni skup „Sedam vjekova od pomena Banjana” koji je u Društvu crnogorsko-ruskog prijateljstva „Sv. Đorđe” organizovalo Udruženje Banjana i Rudinjana „Vladika Sava Kosanović”. Teritorija koja danas nosi naziv Banjani, kao i istoimeno pleme, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Crne Gore i pripada široj oblasti Rudina. Talasasta i bezvodna visoravan ograničena je rijekom Trebišnjicom, danas Bilećkim jezerom, grahovskom teritorijom, nikšićkim Rudinama, te planinskim vijencem koji čine Njegoš i Somina i dijelom Hercegovine.
– Vremenom je dio Banjana, naročito dio prema Trebišnjici, bio naseljen što potvrđuju nalazi Crvene stijene u Petrovićima, da bi se kasnije na tom i širem prostoru smjenjivali razni narodi Iliri, Grci, Rimljani, Goti i najzad Sloveni. Njihovo prisustvo potvrđuju ostaci materijalne kulture kao što su gomile, gradine, miljokazi, razna utvrđenja, groblja, stećci, oružja, oruđa i slično.Banjane je tokom osmoga vijeka naselilo slovensko pleme Novljani u kojem se kasnije istaklo bratstvo Banjani prema kojem je, što je moguće, i pleme dobilo svoje ime – rekao je dr Miljanić u ime Udruženja i Organizacionog odbora skupa.
Dolaskom Turaka 1465. godine taj kraj je ulazio u sastav srednjevjekovnih država Travunije, Duklje, Zete, Raške, Hercegovine. Pleme je kroz vijekove imalo značajnu ulogu u gotovo najvažnijim istorijskim zbivanjima, kao i u nekoliko odlučujućih bitaka u kojima su dali doprinos. Ulaskom u sastav Crne Gore, istakao je dr Miljanić, Banjani su svesrdno radili na njenom napretku dajući ne samo veliki broj vrsnih junaka i četovođa, već i poznatih stvaralaca, naučnih i zdravstvenih radnika, sveštenika, pisaca. Dr Miljanić je posebno istakao učešće Banjskog bataljona u Balkanskim i svjetskim ratovima, čiji članovi su potomstvu ispisali nezaboravne stranice u istoriji banjskog plemena.
– Da potpomstvo ne bi tokom vremena zanemarilo podvige svojih istaknutih predaka na raznim poljima ljudske djelatnosti, te da se na njih ne bi odnosile riječi mudrog Sula Radova „Ne korite one koji su umrli za vas, korite sebe što ne čuvate uspomene na njih” organizovan je ovaj naučni skup koji će, uvjereni smo, obraditi brojna do sada nerasvijetljena pitanja iz prošlosti Banjana – naglasio je Miljanić.
Daleke 1319. godine u Dubrovačkim arhivima pominju se Banjani, međutim, rekao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, sami teren Banjana upućuje na to da je pleme koje tu živi svoju istoriju imalo i mnogo ranije.
– Kada gledamo na svu našu prošlost svakako ponajviše pažnje zaokupljaju ratovi, bune, ustanci, borba za slobodu neprestana, a sa druge strane kada vidimo kako su Banjani i obje Rudine zasute i ukrašene svetinjama onda vidimo da sva ta naša istorija, prošlost imaju jaku duhovnu dimenziju, bez koje bi ta naša prošlost bila tamna. Duhovnost Banjana i Rudina, koncentrisana ponajviše oko manastira Kosijereva u novije vrijeme sve više i više izlazi pred naše oči i vidimo da je to energija koja nas sabira, vraća na pravi put i koja nas izvodi na pravi put – rekao je vladika blagoslovivši skup.
B.B.




Iscrpne istraživačke teme
Akademik Zoran Lakić izlagao je na temu „Plemenska svijest u Crnoj Gori s osvrtom na Banjane”, arheolog Zvezdana Vušović Lučić „Crvena stijena-opšte karakteristike”, dr Goran Komar „Banjani-žarište ćirilične pismenosti na Jugoiatočnom Balkanu”. Dr Nikola Marojević govorio je o životu i djelu mitropolita Save Kosanovića, prof. dr Živko Đurković o školstvu u Banjanima, dr Vasilj Jovović o crkvama i manastirima Hercegovine u crnogorskoj štampi (1835-1918), a prof. dr Tripko Draganić o Nikoli Tesli i Banjanima. Istraživači Siniša Jerković, Jovica Krtinić i Miloš Miletić predstavili su svoj rad „Genetičko porijeklo plemena Banjani”, prof. dr Vukašin Baćović govorio je o Banjanima u epskoj i lirskoj peoziji, a doc. dr Budimir Aleksić o istoričarima srpske književnosti koji su rodom iz Banjana. O Banjanima u Nevesinjskom ustanku govorio je publicista Čedo Baćović, dr Vojislav Miljanić o Banjskom bataljonu, Darko Žarić i doc.dr Saša Stanojević na temu „Banjani u Toplici”, istoričar Jovan J. Aleksić o djelatnosti Pavlimira Gligovića u kulturnom životu Kosovske Mitrovice. Tema izlaganja dr Milana Micića bila je „Banjani u kolonizaciji Banata i Bačke 1920-1941”, mr Pavla Orbovića „Razlog povratka kolonista u Banjane i Oputne Rudine iz Vojvodine 1945-1948”, a profesora Milorada Milovića „Rad na bibliografiji Banjana i Oputne rudine”.




Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"