U Galeriji „Josip Bepo Benković” u Herceg Novom otvoren je 53. Hercegnovski zimski salon, koji se ove godine održavao pod motom „Svijet bi bez empatije bio hladno i čudno mjesto”.
Slavica Božović, direktorka Muzeja i galerije, izrazila je uvjerenje da ova manifestacija, koja traje ovoliko dugo vremena i koja je uspijevala da se održi i u najtežim vremenima zaslužuje ogromno poštovanje. Dodala je i da je naročito važno „njeno opstajanje u današnjem vremenu medijskog globalizma, društvenih mreža, obilja rijaliti zabave, kada se čovjek svjesno ili nesvjesno, namjerno ili nenamjerno otuđio i odmakao od značajnih kulturoloških vrijednosti koje utiču na izgradnju i razvoj njegovog identiteta”.
U ime tročlanog žirija obrazloženje o nagradama saopštila je predsjednica, istoričarka umjetnosti
Ljiljana Zeković.
– Prvonagrađeni rad „Kutije” autorke
Milice Janković fokusira se na mikrosvjetovima u kojima se projektuje intima umjetnice, a emituje atmosfera melanholije, usamljenosti, praznine. Po zajedničkoj odluci, drugu nagradu zaslužila je
Andreja Kulunčić koja je sarađivala sa radnicima
Ibrahimom Ćurićem, Saidom Mujićem i
Osmanom Pezićem, a oni bili angažovani na rekonstrukciji Moderne galerije u Ljubljani. Rezultat saradnje je nagrađeni projekat „Radnici bez granica” koji ukazuje na status radnika iz Bosne u Sloveniji, a teme su uslovi rada, život u radničkim hostelima, slaba ishrana, razdvojenost od porodica i neugodno opominjanje na surovu stvarnost koju umjetnica suprotstavlja fotografijama „idealnog doma”. Skulpturom „Sjećanje”
Ivanka Vana Prelević je zaslužila treću nagradu, a prema ocjeni žirija suptilno je i na poetizovan način problematizovala odnos čovjeka i prirode uvodeći u priču ličnu dimenziju. Matrica je haljina iz djetinjstva, prekrivena slojem betona, a na nju je aplicirana fotografija sa pastoralnom scenom kao lament nad idiličnim i u nepovrat izgubljenim vremenom - saopštila je ona.
U žiriju su radili i istoričari umjetnosti
Petar Ćuković i
Bogdan Musović.
Dragana Stanišić, šefica Kabineta predsjednika Opštine Herceg Novi otvorila je Salon, istakavši da empatija kao tema savršeno odgovara hercegnovskoj likovnoj smotri.
– Baš kao empatija, Hercegnovski zimski salon, je priča o tebi, o meni, nama o svim ljudima i načinima da razumijemo jedni druge. Već više od pet decenija novska galerija poziva da život posmatramo iz nove perspektive. Da saosjećamo, shvatamo različite stavove, ponašanja. Zimski salon kroz likovnu umjetnost podstiče našu sposobnost da saosjećamo, da prigrlimo empatiju kao poseban dar društvenih bića koji je u današnjem svijetu samozaljubljenosti potisnut - poručila je Stanišić.
Ljiljana Karadžić, selektorka, istakla je da je izuzetno važno za izložbe koje nisu revijalne već imaju želju da pokažu presjek crnogorske ili regionalne likovne scene, odabrati dobru temu, temu koja u nekom širem smislu dira sve umjetnike.
K.M.
U fokusu aktuelne temeIstoričarka umjetnosti
Bojana Piškur koja je odabrala selekciju umjetnika koji na Salonu predstavljaju Sloveniju objasnila je da je željela da prevaziće koncept nacionalnog i umjetnika iz Slovenije pa je uz tri umjetnice od kojih je jedna iz Hrvatske odabrala i umjetničku grupu „Škart” koju čine stvaraoci iz Ljubljane i Beograda, ali svi oni daju osvrt na slovenačku stvarnost.
– U svojim radovima oni se više-manje bave temama kao što su migracije, radnici-migranti u Sloveniji, uslovi rada, iskorištavanje i do izvjesne mjere istorija naše bivše države Jugoslavije. Svi odabrani umjetnici su jako angažovani u svakodnevnom životu, neki od njih kao aktivisti, i sa tim temama koje prikazuju na ovoj izložbi na neki način i političke teme pokazuju u galerijskom i muzejskom kontekstu, objasnila je Piškur.
)){kind=small}
