Kao talentovana pjesnikinja
Jovana Bojović nam se predstavila kao autorka zbirke „S glavom u torbi”, koja joj je donijela nagradu „Ratkovićevih večeri poezije”. Ova scenaristkinja i nagrađivana autorka nekoliko drama status jedne od najtalentovanijih pjesničkih glasova u Crnoj Gori i regionu potvrđuje stihovima koje je objavila u svojoj novoj zbirci „Magla: vidljive tačke”, koja je nedavno ugledala svjetlo dana u izdanju JU „Ratkovićeve večeri poezije”.
Jovana Bojović rođena u Podgorici. Diplomirala je dramaturgiju na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti, dok je master studije završila na FDU u Beogradu. Trenutno je na doktorskim studijama na novosadskoj Akademiji umetnosti. Jovana Bojović se bavi i pedagoškim radom, predaje filmski i televizijski scenario i dramaturgiju na FDU na Cetinju, a ove godine je i prodekan za nastavu na ovoj visokoškolskoj ustanovi.
Odakle inspiracija i motivi za novu, drugu zbirku stihova?– Kao i pri nastajanju prve knjige, motivi su opet iz, nekad mučne, nekad divne svakodnevice. Iako su obje knjige stilski prilično slične, moram priznati da je pisanje druge knjige zahtjevnije. U početku sam imala potrebu da novi rukopis upoređujem sa prethodnim, što je predstavljalo prilično opterećenje. Ipak, nadam se da je to upoređivanje doprinijelo da, koliko je to moguće, objektivnije posmatram svoju poeziju. U tom smsilu, rad na zbirci „Magla: vidljive tačke”, trajao je nepune tri godine, nekim pjesmama sam se iznova vraćala, a neke će sačekati neku novu zbirku.
Da li je poezija bijeg, zaklon ili izraz potrebe da se izrazi misao, iskaže stav? Da li Vam poezija pruža slobodu veću od drugih žanrova u kojima pišete?– U mom slučaju, poezija nije bijeg, upravo suprotno, doživljavam je kao suočavanje sa stvarnošću, kao ogoljavanje, svođenje na istinu, u svijetu koji istinu sve više prikriva. Poezija pruža mogućnost da se na sirov, ali iskonski način obračunam sa sobom, drugima, sa prošlošću koja opterećuje i budućnošću koja je uvijek neizvjesna. Za razliku od pisanja drame ili filmskog scenarija, prostor slobode je svakako veći, prvenstveno kada je riječ o formi i strukturi s obzirom na to da pozorišnu i filmsku dramaturgiju karakterišu specifične zakonitosti.
Da li se osjećate dijelom ženskog pisma savremene crnogorske poeziji i šta uopšte mislite o tom pojmu?– Poeziju, književnost i umjetnost generalno, ne dijelim na mušku i žensku. Čak smatram da su te odrednice, donekle i diskriminacija. Šta uopšte znači „žensko pismo” i „muško pismo”? Smatram da smo prije svega ljudska bića, pa tek onda bića određena polom. Tako i u umjetnosti. Kada je riječ o drami ili scenariju, vjerujem da istim kvalitetom kreiram muške i ženske likove. Takođe, čitaoci moje poezije su ljudi koji su mi bliski po stavu, doživljaju svijeta, oni sa kojima dijelim društveno-političke stavove, potpuno je nevažno kog su pola.
Od ove godine ste prodekan za nastavu na FDU, to je funkcija koja nosi veliku odgovornost. Kako spajate tu funkciju sa pedagoškom, jer ste predavač na FDU i ovom stvaralačkom – pjesnikinja, scenaristkinja, dramski pisac?– Moram priznati da je balansiranje između stvaralaštva sa jedne i poslovnog života, sa druge strane, prilično zahtjevno, ali i uzbudljivo. Dijeljenje znanja sa mlađim generacijama, kao i saradnja sa uspješnim kolegama na fakultetu me uvijek iznova pokreće, i podsjeća da sav rad i trud imaju smisla.
Prvo ste na „Ratkovićevim večerima poezije” bili nagrađeni, a tek koju godinu kasnije bili ste u žiriju ove ugledne kulturne književne manifestacije. Da li su se od Vašeg prvog pojavljivanja na pjesničkoj sceni stvari promijenile, kako ocjenjujete domaću i regionalnu pjesničku scenu?– Velika mi je čast bila biti predsjednik žirija za nagradu „Risto Ratković”. Ovo je jako važna nagrada regionalnim stvaraocima, ali i mladim pjesnicima koji tek razvijaju svoj poetski izraz. Sve više je kvalitetnih mladih ljudi u Crnoj Gori i okruženju, koji pišu odličnu poeziju, međusobno se čitaju i podržavaju.
Kad će biti promovisana Vaša druga zbirka?– Promocija druge zbirke je planirana za kraj ljeta, prvo u Crnoj Gori, a potom u zemljama regiona.
S.ĆETKOVIĆ
)){kind=small}
