Ministra kulture i informisanja Srbije Vladana Vukosavljevića odlikovao je Sveti arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve. Orden Svetog Save drugog stepena za doprinos obnovi Crkve Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca, uručio mu je patrijarh Irinej prilikom osvećenja zvona i novoobnovljene sjeverne kule Crkve Sv. Nikolaja u Kuršumliji.

U odluci Svetog Arhijerejskog Sinoda SPC navodi se da se „visoko odlikovanje SPC, Orden Sv. Save drugog stepena dodjeljuje ministru kulture i informisanja, gospodinu Vladanu Vukosavljeviću u znak priznanja za uloženi trud u obezbjeđivanju dozvole za obnovu Manastira Svetog Nikolaja Mirlikijskog Čudotvorca u Kuršumliji”.

Ministar Vukosavljević je ovom prilikom podsjetio da „njegujući i čuvajući svoje kulturno nasljeđe mi čuvamo svoj identitet, svoje postojanje na istorijskoj sceni i trudimo se da ono što smo dobili od predaka sačuvamo, unaprijedimo i predamo generacijama koje će doći poslije nas, jer `mi smo danas potomci, a već sutra ćemo biti preci`”.

– Svjedoci smo trenutka koji proziva sve naše gordosti i podsjeća nas da sagledavamo svijet kao cjelinu koja zavisi od umijeća prevazilaženja tih gordosti. Insistiranje na podjelama jedna je osobina ljudske vrste koju je pandemija ismijala, ali se isto tako ne možemo zavaravati da se ustrojstvo svijeta zasnovano, između ostalog, na nacionalnim identitetima, može mijenjati. Poštovanje tih identiteta jedan je od zaloga očuvanja globalne stabilnosti na zdravim osnovama, posebno se pri tome nadajući da će nacionalni identiteti koji su među sobom bliski i baštine mnogo toga zajedničkog, iz ove i sličnih situacija izvući pouke da se samo uzajamnim poštovanjem i pomaganjem može ostvariti kvalitetan suživot. O tom kvalitetu svakako se u velikoj mjeri stara kultura. Podsjetio bih, stoga, i kroz ovaj današnji razgovor, da je zadatak svih institucija kulture, među kojima je na prvom mjestu Ministarstvo kulture i informisanja na čijem sam čelu, da uloži maksimalan napor kako bi se kultura učvršćivala i unapređivala te tako unaprijeđena predavala generacijama koje dolaze - rekao je Vladan Vukosavljević, ministar kulture i informisanja Srbije, u ekskluzivnom intervjua za „Dan”.

• Poznato je da srpski kulturni prostor spada u jednu od Vaših najvećih preokupacija. Možete li da nam kažete nešto više o tome kako ga promišljate?

– U martu 2019. godine ministarstva zadužena za oblast kulture Srbije i Republike Srpske, uz prisustvo brojnih predstavnika udruženja Srba iz okruženja – Crne Gore, Rumunije, Hrvatske, Mađarske, potpisala su u Sremskim Karlovcima Povelju o srpskom kulturnom prostoru. Motiv je bio da u svijetu ideja osnažimo i definišemo svijest da postoji srpski kulturni prostor, koji nije identičan sa srpskim političkim prostorom. U jednom širem shvatanju, srpski kulturni prostor može se skicirati kao prostor koji ide od Svete Gore Atonske i Manastira Hilandara, pa do Beča, Trsta, Arada, Temišvara, Budimpešte, Sentandreje, Boke Kotorske, Dubrovnika, Dalmacije, Like, Crne Gore. Srpski kulturni prostor nije ekskluzivan ni u svom istorijskom postojanju. On se prožima, prepliće i koegzistira s kulturnim prostorima drugih naroda i, naravno, prima i daje uticaje. Bitan zadatak Ministarstva kulture i informisanja jeste da obrati pažnju i na srpski narod koji živi izvan Srbije. Strategija razvoja kulture definiše i srpsko kulturno jezgro i srpski kulturni prostor, koji ne podrazumijeva samo teritoriju države Srbije, već i prostor na kome je srpski narod tokom istorije ostavio tragove materijalne i nematerijalne kulturne baštine, te se samim tim preklapa sa drugim prostorima. S obzirom na to da Republika Srbija predstavlja matičnu državu srpskog naroda naseljenog u regionu i različitim dijelovima svijeta, u načelima Strategije jasno je izraženo opredjeljenje za očuvanje i povezivanje srpskog kulturnog prostora, odnosno zaštitu kulturnog nasljeđa i promovisanje stvaralaštva svih nosilaca srpskog kulturnog identiteta, bez obzira na to gdje oni žive.

• Kako Vi kao ministar kulture vidite budućnost u domenu saradnje u oblasti kulture sada dvije države, Srbije i Crne Gore i koji su po Vama najveći problemi, prepreke na ovom putu, i kako ih savladati?

– Pristalica sam toga da kulturu i njene pojavne oblike ne treba uključivati i miješati u dnevnopolitičke teme i nesuglasice. Imajući u vidu istorijske i druge bliskosti dvije države i dva naroda, zajednički kulturni prostor i veliki broj tema mogu biti dio zajedničkih projekata i kulturne razmjene, kako na nivou dva ministarstva tako i na nivou ustanova kulture. Oblasti u kojima je ta saradnja najvidljivija jesu filmska industrija, zaštita kulturnog nasljeđa na nivou arhiva, biblioteka i konzervatorskih radova, kao i digitalizacija. Takođe, postoje zajednički potencijali u nastupu na međunarodnim tržištima, korišćenju fondova iz IPA projekata, kao i ostalih međunarodnih fondova poput Eurimaža.

Mila MILOSAVLjEVIĆ

---

Ponosan na očuvanje kulturne baštine
• Šta smatrate svojim najvećim uspjehom? Na koje postignuće kao ministar kulture i informisanja Republike Srbije ste posebno ponosni?

– Ministarstvo kulture i informisanja u prethodne četiri godine uložilo je značajne napore i po većini ocjena koje smo imali priliku da čujemo postiglo dobre rezultate, i na očuvanju kulturne baštine Srbije i srpskog naroda i u oblasti savremenog stvaralaštva. Pozitivno su ocijenjene i aktivnosti na poljima međunarodne saradnje i digitalizacije kulturnog nasljeđa, kao i afirmisanje u javnosti određenih „identitetskih” pitanja, poput zaštite i očuvanja ćiriličnog pisma, koja su, iz različitih razloga, pretežno političkih, a manje kulturoloških, bila sklonjena sa radara javnosti. Posebno me raduju podrška i pohvale koje smo dobili u tzv. manjim sredinama, a gotovo da nema grada ili varoši koje nismo posjetili, gdje su naši domaćini isticali napredak u saradnji, a pogotovo prijateljski i partnerski odnos na koji su naišli kod Ministarstva...