Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Frontalno po mandataru * Frontalno po mandataru * Realizacija projekta nije krenula ni nakon 11 godina * Medeničin partner dobio posao od 96 hiljada eura * Izrešetan u kući, bore mu se za život * Iz budžetske rezerve podijelili 6,4 miliona * Umjesto u zatvoru, policajac u bolnici
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 03-12-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Zoran Lutovac, bivši ambasador Srbije u Crnoj Gori:
– Crna Gora i Srbija se nalaze u alarmantnom stanju zbog kolapsa zdravstvenog sistema i nevještog upravljanja krizom i upravo zato diplomatskim zaoštravanjem odnosa pokušavaju da skrenu pažnju sa tog i drugih problema i da ublaže efekte nezadovoljstva građana.

Vic Dana :)

Pita jedan student drugog:
– Hoćemo li na kafu ili na predavanje?
Drugi kaže:
– Bacićemo novčić, ako ostane u vazduhu, idemo na predavanje.


Zaustavlja policajac mladog vozača BMV-a. Dobar dan, saobraćajnu i vozačku, molim.
– Jel ti znaš ko je meni otac?
– To pitaj majku meni daj dokumenta.


Idu Mujo i Haso na koncert, kad Haso upita Muju:
- Znaš li Mujo, da je to Zečićev koncert?
Mujo odgovori:
- Ne bi ja pustio zečića da pjeva, ja bih ga pojeo!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Kultura SUSRET SA PROF. DR JELICOM STOJANOVIĆ, PREDSJEDNICOM MATICE SRPSKE - DRUŠTVA ČLANOVA U CRNOJ GORI
Onaj ko se odriče nemanjićkog nasljeđa odriče se i Crne Gore
Prof.dr Jelica Stojanović Onaj ko se odriče nemanjićkog nasljeđa odriče se i Crne Gore Najstariji sačuvani pisani spomenici, ćirilični, srpski, sa prostora sadašnje Crne Gore nastali su do kraja XIII vijeka. Svi svjedoče Nemanjiće, što je pretočeno i potvrđeno i u njihovom sadržaju
Nedavno je Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, u saradnji sa „Službenim glasnikom”, objavila fototipsko izdanje čuvenog „Goričkog zbornika”. O tom značajnom poduhvatu, ali i drugim spomenicima kulture sa prostora današnje Crne Gore za „Dan” govori prof. dr Jelica Stojanović, profesor na Odsjeku za srpski jezik UCG i predsjednik Matice srpske - DČCG.
– Iza najboljih izdanja starih srpskih knjiga, na sreću i „Goričkog zbornika”, stoji ime jednog od najvećih filologa, slavnog naučnika, prof. Đorđa Trifunovića, koji je bdio sve vrijeme nad ovim zahtjevnim radom. Njegovim autoritetom, uključujući i komunikaciju sa akademikom Vasilijem Krestićem, Matica srpska – DČCG dobila je odobrenje od Arhiva SANU za rad na Zborniku (što podrazumijeva fotografisanje knjige i njeno korišćenje, uz sve mjere predostrožnosti koje korišćenje takve knjige podrazumijeva). Veliku zahvalnost, i za ova izdanja, a i za mnogo drugog, Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori duguje doc. dr Viktoru Saviću, izuzetnom filologu i čovjeku. Radosni smo i što smo za saizdavača dobili takvu izdavačku kuću, kao što je „Službeni glasnik”. Zahvalnost dugujemo i Ministarstvu kulture i informisanja Republike Srbije koje je podržalo izradu i štampu Zbornika.
Ono zbog čega smo posebno radosni i ponosni, jeste i to što se ovo izdanje pojavilo sa blagoslovom našeg voljenog blagopočivšeg mitropolita Amfilohija. Blagoslov smo dobili i od vladike Jovana Ćulibrka.
Fototipsko izdanje „Goričkog zbornika” prati i impozantan Zbornik odabranih radova o „Goričkom zborniku”, koji je priređen prije svega zahvaljujući mr Vladimiru Balju, njegovom trudu na sabiranju i odabiru radova. Zbornik sadrži preko 600 strana, sa 23 odabrana rada o „Goričkom zborniku” i Nikonu Jerusalimcu.
Koliko je za ovdašnju kulturu značajan ovaj poduhvat?
– „Gorički zbornik” predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika srpske kulture i pisane riječi, posebnog i sadržajem i dubokom simbolikom koju nosi u vijeku kada je nastao i značaja koje je imao kroz sve vjekove potom, a nastao je na ovim našim prostorima. Pisar, književnik, monah i duhovnik, Nikon/Nikanar Jerusalimac jedan je od najučenijih srpskih monaha, proveo je veliki dio svog života po svetinjama hrišćanskog istoka, a potom na obalama i ostrvcima Skadarskog jezera. Zato nije slučajno što je postao duhovnik jedne tako obrazovane žene plemićkog roda Jelene Lazrević-Balšić, kćeri srpskog kneza Lazara i kneginje Milice, žene zetskog gospodara Đurđa II Stratimirovića Balšića. Zbornik veoma zanimljivih duhovnih sadržaja, nastao je iz pitanja-poslanica Jeleninih na koje dolaze tri odgovora-poslanice Nikona. Od poslanica je Nikon 1441/1442. godine sastavio zbornik koji je dao na dar svom duhovnom čedu, smjernoj Jeleni i njenom hramu Blagovještenja Presvete Bogorodice. U Zborniku se nalaze i prevodi, ali i originalni prilozi Nikonovi. Ovaj spis je jedinstven novinom teme, stila, jezika, predstavlja svojevrstan novi književni rod, svjedokom je i bogate srpske duhovne kulture sredine 15. vijeka, veza srpskih prostora.
„Gorički zbornik” jedan je od najznačajnijih spomenika srpske pismenosti i kulture. Koliko smo kao društvo svjesni te činjenice? Da li se na adekvatan način odnosimo? Koji su to najstariji spomenici sa prostora današnje Crne Gore?
– U sastav današnje Crne Gore ušli su prostori različitih srpskih formacija (Stara Crna Gora, Brda, istočna Hercegovina, dio Stare Srbije, Boka kotorska), uz to u različito vrijeme. Svi ovi prostori su unijeli donekle različito nasljeđe, koje se utapalo u širu srpsku cjelinu. Najstariji pisani spomenici sa prostora današnje Crne Gore vezani su za Nemanjiće i imaju svoj kontinuitet dalje kroz vjekove. Uprkos takvom nasljeđu, viševjekovnom, na kojem je zasnovan istorijski kontinuitet svih prostora Crne Gore, Crna Gora se u posljednje vrijeme pokušava odreći srpskog nasljeđa, a pogotovo nemanjićkog i svetosavskog, ili ga, što je još pogubnije, falsifikovati i krivotvoriti (pretvoriti u nesrpsko).
Najstariji pisani spomenici sa prostora današnje Crne Gore svojim sadržajem vezani su za svetorodnu lozu Nemanjića. Na prostoru Huma nastao je (krajem XII vijeka) najveličanstveniji srpskoslovenski rukopis, jedna od najljepših rukopisnih knjiga svijeta, Miroslavljevo jevanđelje, a u zapisu Grigorija dijaka stoji: „Ja grešni Grigorije dijak, nedostojni nazvati se dijakom, ukrasih ovo jevanđelje zlatom knezu velikoslavnomu knezu Miroslavu, sinu Zavidinu...”. U natpisu (istog) humskog kneza Miroslava (opet sa kraja XII vijeka), u prestolnu zadužbinu, crkvu Svetog Petra i Pavla u Bijelom Polju, uklesano je: „U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja sin Zavidin, imenom rab Božiji Stepan Miroslav, knez humski, sagradih crkvu Svetoga apostola Petra”.
U Budimlji, u manastiru Svetog Đorđa (Đurđevim stupovima u Beranama) nalazimo ktitorsko-nadgrobni natpis župana Prvoslava, sadržajem iz 1220. godine. Fresko-tekst je pozna replika prvobitnog i uništenog natpisa, sa kraja XVI ili iz prve polovine XVII vijeka: „Ljeta 6728 (tj. 1220), mjeseca januara, 6. dana, prestavi se rab Božiji Stefan župan Prvoslav, sin velikog župana Tihomira, sinovac Svetog Simeona Nemanje i htitor mjesta ovoga, gdje je i njegov grob”.
Sa prostora Zete najstariji sačuvani spomenici su: Morački natpis (1252), Natpis zetskog episkopa Neofita (1269) i Ilovički prepis Zakonopravila Svetog Save iz 1262. godine.
U Moračkom natpisu, jednom od najljepših fresko-natpisa, upisane su sljedeće riječi: „Ovaj sveti hram Prečiste Bogorodice Djeve sazidah i ukrasih u ime Uspenja, ja Stefan sin velikoga kneza Vuka, unuk Svetog Simeona Nemanje. Ovo bi u vrijeme blagočestivoga kralja našeg Uroša. Ljeta 7610. U životvorni hram ljudi uđite, hvaleći i slaveći životvornu Trojicu”.
U Natpisu zetskog episkopa Neofita iz sela Bogdišića u Boki kotorskoj stoji napisano: „U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, i Svete Bogorodice i svetih i vrhovnih apostola, ja milošću Božijom Episkop zetski Neofit sagradi hram ovaj u oblasti Svetoga Mihaila u dane bogočativog i bogomdržavnoga i svetorodnoga gospodina kralja Stefana Uroša, sina prvovenčanoga kralja Stefana, unuka Svetoga Simeona Nemanje 6770. godine”.
Jedna od najznačajnijih srpskih knjiga jeste Zakonopravilo, nastalo velikim duhovnim podvigom Svetog Save. Sačuvano je 11 prepisa srpske redakcije Zakonopravila Svetog Save. Najstariji je Ilovički prepis, nastao na tivatskoj Prevlaci, sjedištu Zetske episkopije, 1262. godine, a za manastir Sv. Arhangela Mihaila.
Dakle, najstariji sačuvani pisani spomenici, ćirilični, srpski, sa prostora sadašnje Crne Gore nastali su do kraja XIII vijeka. Svi svjedoče Nemanjiće, što je pretočeno i potvrđeno i u njihovom sadržaju. Onaj ko se odriče nemanjićkog i svetosavskog nasljeđa, odriče se i cjelokupnog najstarijeg nasljeđa Crne Gore. I Crne Gore!
„Gorički zbornik” se sasvim lijepo uklapa u ove najstarije spomenike jer je i Jelena nemanjićke krvi.
Nemanjići zauzimaju značajno mjesto u Zborniku, kako zbog Jeleninog divljenja svojim precima tako i zbog toga što se o Nemanjićima rado čitalo i govorilo u srednjovjekovnoj Zeti. Nikon izlaže rodoslav Nemanjića, daje trinaest glava iz biografije Nemanjine i biografije Svetog Save.
Na taj način se pokazuje i visoko plemićko porijeklo Jelenino, svjedoči o Jeleninim precima i proslavljanju kuće Nemanjića, o njenoj ljubavi prema srpskim rodonačelnicima.
A.ĆUKOVIĆ

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za lokalne izbore za odbornike u SO Nikšić koji će biti održani 14.03.2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"