Retrospektivna izložba slika Vlaha Bukovca otvorena je u galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) protekle nedjelje. Izložba „Vlaho Bukovac – slikarstvo neprolazne lepote”, čiji je autor prof. dr Igor Borozan, obuhvata izabrana djela nastala od 1878. do 1922. godine. U postavci se nalaze platna koja su, bukvalno, sakupljena iz svih relevantnih muzejskih ustanova iz cijele bivše Jugoslavije, kao i nekih privatnih galerija, osim iz Crne Gore. Narodni muzej Crne Gore (NMCG), naime, ne nalazi se na spisku institucija koje su pozajmile slike za ovu važnu izložbu, koja prevazilazi po značaju granice Srbije, i predstavlja jedan od najznačajnijih likovnih događaja u regionu ove, kovid godine.
Dugo planirana, preko dvije godine, prvobitno zakazana za mart, ovo je jedna od prvih sveobuhvatnih izložbi Bukovca čije je slikarsko djelo i društveni angažman veoma značajan za sve jugoslovenske narode. Izložba je pretežno zasnovana na Bukovčevim djelima iz zbirki (Narodni muzej u Beogradu, Spomen zbirka Pavle Beljanski, Galerija Matice srpske Novi Sad, Umetnička kolekcija Dvorskog kompleksa na Dedinju, Muzej Jugoslavije, Medija centar Odbrana, Dom Jevrema Grujića, Muzej rudničko-takovskog kraja), uz 15 slika iz regiona (Moderna galerija u Zagrebu, Narodna galerija u Ljubljani, Bukovčev muzej u Cavtatu, Srpska crkvena opština u Dubrovniku, privatne kolekcije).
Dr Borozan je za „Dan” naglasio da je planirajući retrospektivu Vlaha Bukovca i te kako imao namjeru da u njoj ima i platna iz Narodnog muzeja Crne Gore. Podsjetio je da je prije više od dvije godine zvanično Galerija SANU uputila dopis NMCG, ali, kako je rekao, odgovor je bio negativan. Doduše, usmenim putem, kazao je Borozan.
– Bilo je odgovora, naravno. Slali smo dopis Narodnom muzeju na Cetinju, ali odgovor je bio negativan. Odgovorili su nam riječima „da ne mogu da daju slike” – kazao je dr Borozan za „Dan”.
Autor postavke dr Borozan, ovom izložbom, pored višegodišnjeg proučavanja djela Bukovca, želio je, kaže, da osvijetli njegov značaj u srpskoj kulturnoj sredini u 19. i početkom 20. vijeka.
​Direktorka NMCG dr Anastazija Miranović (koja je došla na ovu funkciju maja 2018. godine) odgovorila je odrično na naše pitanje da li zna za dopis iz Galerija SANU. Kako ističe, mnoge se slike Vlaha Bukovca iz fonda Narodnog muzeja restauriraju ili čekaju restauraciju. Moguće je i da je upit na adresu Narodnog muzeja stigao u momentu kad ona još nije bila na funkciji direktora.
– Naša konzervatorska služba predano i dosta radi, imamo dosta eksponata koji se restauriraju. Konkrertno u ovom momentu ne znam u kojem je stadijumu rad na konzervaciji Bukovčevih slika, ali mene niko nije kontaktirao za izložbu u Galeriji SANU. Vrlo je moguće da je to bilo prije mog stupanja na dužnost direktora, te zato meni nije ni poznat taj podatak. Od kad sam ja u Muzeju, a to je nešto više od dvije godine ostvarili smo saradnju sa Maticom srpskom Novi Sad, sa nekim muzejima u Beogradu. Razmjenjivali smo radove, pozajmljivali smo slike za izložbu Đure Jakšića. Sa svakim muzejom koji nam se u tom periodu obratio ostvarili smo saradnju. Tako će biti i ubuduće – naglasila je ona.
Bukovac je slikar koji je tematski najšire vezan za crnogorsku tradiciju čime je postao neraskidivo povezan sa našom nacionalnom kulturom. Crnogorski opus uglavnom je vezan za portrete. Ono što ostaje kao trajna baština Crne Gore su izvanredna umjetnička djela, koja i u samom bogatom likovnom opusu Bukovčevom imaju posebno mjesto. Bio je član Srpske akademije nauka i umetnosti.
S. ĆETKOVIĆ

---

Tri perioda Vlaha Bukovca
Dr Borozan kaže da je ovom retrospektivom želio da osvijetli tri Bukovčeva perioda - pariski ili formativni, zagrebački i poslednji, praški.
– Upravo se u ovom periodu Bukovac etablira kao značajan umjetnički i društveni činilac, postaje profesor, pedagog, okreće se porodičnom krugu što rezultira njegovom punom zrelošću. Praški period je zastupljen u ovoj postavci sa najboljim slikama Vlaha Bukovca iz tog perioda. Te slike su stigle iz Narodne galerije u Ljubljani, Moderne galerije u Zagrebu, iz Cavtata, Dubrovnika, iz gotovo većine srpskih muzeja, tako da je to rezultiralo veoma kvalitetnom retrospektivom, ali sa izabranim slikama, moglo bi se reći pravim biserima od slika, koji potvrđuju Bukovčeve pariske i praške godine života. Postavka i na idejnom i na likovnom nivou participira sa svim fazama njegovog života – kaže Borozan za „Dan”.







”Iz NMCG prije više od dvije godine usmeno su nam odgovorili „da ne mogu da daju slike” – kaže dr Borozan za „Dan”