Izložba Narodnog muzeja Crne Gore pod nazivom „Kad javorovo drvo zapjeva”, na kojoj su prikazane gusle iz Zbirke muzičkih instrumenata, otvorena je u Etnografskom muzeju na Cetinju. Za postavku izložbe iz fundusa Etnografskog muzeja izdvojeno je 34 predmeta koji datiraju od XIX do prvih decenija XX vijeka. Najstariji, a ujedno i najdragocjeniji primjerak su gusle izrađene 1801. godine, koje su kao nasljeđe od roditelja pripadale Petru II Petroviću Njegošu.
Na otvaranju su govorile direktorica Narodnog muzeja, dr
Anastazija Miranović i etnološkinja Etnografskog muzeja
Tatjana Rajković, koje su i autorke izložbe.
– Gusle su vjeran sudionik svih važnijih događaja. Uz njih se rađalo, živjelo, tugovalo... Gusle su bile glas naroda i istine - kazala je, između ostalog Tatjana Rajković. Svaki primjerak gusala je autentičan, pa se na izložbi mogu vidjeti različiti primjerci, od onih skromne izrade, gotovo bez ikakvog ukrasa, do primjeraka bogato ornamentisanih i raskošno obrađenih na kojima su stvaralačko umijeće, mašta i inventivnost došli do punog izražaja. Vjekovima prisutne na ovim prostorima gusle su, kao neizostavan pratilac narodnog života i vjeran svjedok svih važnih događaja vezanih za kuću, pleme i narod, postale simbol trajanja i opstanka. Izložbu je otvorila direktorica Narodnog muzeja, dr Anastazija Miranović, uz poštovanje aktuelnih zdravstvenih mjera u suzbijanju pandemije korona virusa.
– Iako porijeklo gusala, po brojnim istraživačima, seže od Ilira, preko antičkog svijeta, grčke i vizantijske kulture, Azije i Istoka, ili ih vezuju za dolazak Slovena na Balkan, dinarski predio, narode regiona - gusle su najkarakterističnije utemeljene u crnogrskom etnosu i patosu. Znameniti pisani izvori koji se vezuju za narode i prostore današnje Crne Gore, bilježe pomen gudačkih instrumenata još od Andreacijeve povelje s početka IX vijeka, preko srednjevjekovnih spisa XII vijeka – Ljetopisa Popa Dukljanina, Miroslavljevog jevanđelja, potom Ilovičke krmčije iz XIII vijeka, da bi već u XV vijeku imali konkretne pomene „pjevaca” – pjevača uz gusle u bugaršticama i kasnijim deseteračkim epskim formama. Od „Braja Bjelopavlića”, prvog zabilježenog pjevača uz gusle sa teritorije današnje Crne Gore iz XV vijeka, do posljednjeg, autentičnog guslara, pjesnika-pjevača, Bjelopoljca Avda Međedovića, „balkanskog Homera” iz XX vijeka, brojne su se pjesme pjevale uz gusle u kojima je uvijek bilo „više istorije nego poezije” - pojasnila je Miranović.
Na otvaranju izložbe nastupio je i narodni guslar
Rajko Radović.
A.Ć.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
