Izložba „Women about women/ Žene o ženama” na svom proputovanju kroz šest eks-jugoslovenskih republika je dvije nedjelje bila izložena u Crnoj Gori. Kao dio dvogodišnjeg projekta „Uspon žena u kulturi Zapadnog Balkana” EU, ova postavka 25 umjetnica, među kojima su naše Gordana Kuč, Milena Jovićević, Maja Šofranac, Anka Gardašević i Jovana Vujanović, ima zadatak da podstakne razmjenu mišljenja o procesu priznanja značaja umjetnica na likovnu umjetnost u prošlosti i danas na zapadnom Balkanu, kaže selektorka našeg dijela postavke Nela Gligorović.
Procesi priznanja i promjene se ne dešavaju preko noći, ni pojedinačnim projektnim djelovanjem, naročito ako edukacija o prvim slikarkama u istoriji umjetnosti nije koncipirana ni kao izborni predmet na studijskim grupama naših fakulteta, kaže ona.
– Projekat „Uspon žena u kulturi Zapadnog Balkana” je tek na početku, pa smo umjesto uvoda pokušali da prezentujemo drugačiju galeriju aktera istorije umjetnosti i nadam se motivisali makar mali dio publike da čitaju o klasičnom i savremenom stvaralaštvu umjetnica – kazala je ona.
Da prostor za drugi pogled postoji očigledno je pokazano interesovanjem za izložbu i dva predavanja na kojoj su istoričari umjetnosti, poznati profesor iz Beograda dr Oliver Tomić i Nela Gligorović, ukazali na „drugačiju galeriju”. Posjeta za period pandemije je bila na vrhunskom nivou. Publiku su činili uglavnom mladi. Međutim, primjetan je bio izostanak naših umjetnika.
– Dobro ste primijetili, umjetnika nije bilo. Smatram da je potrebno razvijati saradničke veze u okviru sistema umjetnosti, raditi na edukaciji i razvijanju dijaloške platforme za razmjenu iskustava-praksi među akterima, posebno ako se ima u vidu da govorimo o prostoru gdje radnici i radnice u kulturi poistovjećuju termine moderne i savremene umjetnosti – smatra Gligorović. Naš poznati likovni umjetnik Igor Rakčević, predsjednik ULUCG, smatra da nije bilo zle namjere u odsustvu kolega umjetnika, jer pandemija je odvikla ljude da posjećuju likovne događaje, koji se sada prilagođavaju onlajn formatu. Međutim, smatra da ima prostora za drugo viđenje učešća žena u umjetnosti.
– Smatram da se tome ne daje preveliki značaj. Temu ženskog stvaralaštva vidim kao neke druge bitne teme u kulturnom diskursu. Ne vidim posebne razloge da su žene u umjetnosti i kulturi pogođene više nego muški umjetnici. Ali, smatram da treba promijeniti cijelu vrijednosnu sliku kad je kultura u pitanju uopšte – kazao nam je Rakčević. On je naglasio da je izložbi sa istom tematikom bilo i ranije na teritoriji bivše Jugoslavije, poput veoma uspješne koju je kurirala Bojana Pejić. Rakčević je istakao da je 21. vijek donio opšti nazadak kulture i umjetnosti na globalnom planu, a svjedočimo i kod nas da polako stagniraju kulturuni programi, i da nemamo aktivnosti kakve odgovaraju kapacitetu naše umjetničke scene.
Gligorović se slaže s Rakčevićem o nazadovanju, navodeći da savremena umjetnost luta različitim revizionističkim hodnicima istorije.
– Po mom skromnom mišljenju, ravnopravnost u sferama umjetnosti je postignuta. O tome svjedoče crnogorske umjetnice koje su dio selekcije, njihov angažman i individualne strategije, internacionalna usavršavanja i prezentacije... - zaključio je Rakčević.
S.Ć.

---

Potrebni edukacija, dijalog, saradnja, poštovanje i otvorenost
Gligorovićeva kaže da je Crna Gora mali kulturni prostor, „a ako u takvu sredinu implementirate sujetu i ubjeđenje o izvrsnosti, nepostojanje komunikacije i saradnje između aktera scene-kolega, usljed svih specifikuma crnogorskog prostora, emancipatorske politike i prakse izgledaju svjetlosnim godinama daleko”.
– Fali edukacije generalno o različitim društvenim teorijama, pa i o feminizmu... to nije ekskluzivan, ratnički ili prevaziđen pokret... Feminizam jeste normalnost zdravog društva. Edukacija, dijalog, saradnja, poštovanje i otvorenost jesu strategije koje treba da baštinimo – smatra Gligorović.