Akutna gluvoća manifestuje se naglim padom sluha, što je u praksi preko 30 decibela na više frekvencija. Neki pacijenti se žale i na jake vrtoglavice propraćene mučninom. Akutno iznenadno slabljenje sluha može da se javi iz više razloga, a čest uzrok je neko od oboljenja unutrašnjeg uha. Akutna gluvoća može da nastane zbog virusne upale ušnog nerva kada dolazi do prekida prenosa nervnog impulsa. Najčešće detektovani virusi u slučajevima nastanka akutnog gubitka sluha su virusi influence tipa B, citomegalovirus, virus mumpsa, rubeole, varičele, morbila, infektivne mononukleoze i herpes 1 virusi. Drugi mogući uzrok je zapušenje malog krvnog suda što dovodi do infarkta unutrašnjeg uva odnosno pada sluha, pri čemu slušne ćelije ostaju bez kiseonika. Ovo se najčešće dešava kod starijih pacijenata sa lošom perifernom cirkulacijom i dijabetesom. Od akutne gluvoće najčešće obolijevaju osobe u dobi između 40. i 60. godine, podjednako muškarci i žene. U toku godine pet do 20 osoba na 100.000 može oboljeti od akutne gluvoće.
Akutna akustička trauma
Naglo nastala nagluvost može nastati i nakon izloženosti jakoj buci ili glasnoj muzici. Nakon koncerta mladi često imaju osjećaj zapušenosti i zaglunutosti u uvu, obično praćen zujanjem u uvu. Nakon odlaska u lov ili nakon eksplozije ili pucanja petarde u blizini, može doći do naglog pada sluha. Nagluvost nastala nakon izloženosti jakoj buci ili glasnoj muzici se naziva akutna akustička trauma.
Simptomi
Oboljeli se uglavnom žale da su, najčešće nakon buđenja, primijetili da ne čuju na jedno uho, imaju zujanje i osjećaj punoće u uhu, zvuke iz okoline čuju izobličeno, a jaki tonovi im stvaraju osjećaj bola u tom uhu. Ovako se dešava kod oko jedne trećine pacijenata, a ostali otkriju da imaju problem sa sluhom kada pokušaju da koriste telefon. Bolest se obično u početku zamjenjuje sa provodnim smetnjama sluha i liječi kapima za nos ili ispiranjem uva.
Klinička slika
Kliničkim otorinolaringološkim pregledom obično se konstatuje uredan nalaz. Kada se javi pacijent kod koga se posumnja da ima akutnu gluvoću, prije početka terapije radi se ispitivanje sluha audiometrijskim testom. Ovo je subjektivna metoda i zahtijeva saradnju pacijenta. Pacijent tokom testiranja ima slušalice na glavi preko kojih mu se puštaju čisti tonovi različitih frekvencija. Kada pacijent čuje ton određene jačine, to potvrđuje pritiskom tastera. Na kraju testiranja dobija se krivulja koja ukazuje na stepen pada sluha i tip nagluvosti.
Liječenje
Liječenje akutne gluvoće i danas je veliki izazov. Terapija izbora kod ovih pacijenata su visoke doze kortikosteroida u vidu tableta, injekcija ili davanje istih u uho. Liječenje ovih pacijenata se sprovodi i u hiperbaričnoj komori kada se udiše čisti kiseonik pod pritiskom većim od atmosferskog. Nakon sedam ili više dana, oštećenje slušnih ćelija nije moguće povratiti i tada nagluvost i zujanje ostaju do kraja života. Zbog ovoga je potrebno što prije se javiti otorinolaringologu kako bi se postavila dijagnoza i što hitnije započelo liječenje. Oporavak sluha se desi uglavnom u prve dvije nedjelje od oštećenja i dostiže i do 70 odsto.
Preporuka
Preporuka pacijentima jeste da se, ako primijete iznenadni gubitak sluha na jednom uhu, bez oklijevanja jave otorinolaringologu ili audiologu, koji će učiniti hitan pregled i dijagnostiku sluha jer je uspjeh liječenja proporcionalan brzini započinjanja istog. U slučaju kasnog početka liječenja, ne mogu se očekivati značajna poboljšanja, mada ni tada ne bi trebalo gubiti nadu u mogući oporavak i odustati od liječenja.

---