Upravnom sudu klub odbornika Demokratskog fronta podnio je tužbu protiv Skupštine Glavnog grada radi poništenja odluke o izmjeni i dopuni odluke o imenovanju predsjednika i dva člana Izborne komisije Glavnog grada.
Skupština Glavnog grada je na sjednici 31. jula donijela odluku da se u Izbornoj komisiji Glavnog grada za članove iz reda opozicije imenuju po jedan iz Demokratskog fronta i iz SNP-a za šta u DF smatraju da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primjenjeno materijalno pravo.
Tužbu je u ime DF-a predala Branka Bošnjak, odbornik, koja navodi da je obraćanje Upravnom sudu uslijedilo nakon bezuspješnih pokušaja da u Skupštini spriječe zloupotrebu.
U više navrata je iz DF-a objašnjeno da se prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika za članove stalnog sastava iz reda opozicije imenuju predstavnici opozicione izborne liste proporcionalno broju osvojenih mandata na prethodnim izborima. Tako je DF je na osnovu izbornog rezultata, sa osvojenih 17 mandata naspram osam SNP-a, tržio pravo na dva člana i sekretara komisije. Iz SNP-a su međutim, tražili jednog člana pa se Služba Skupštine Glavnog grada obratila DIK-u kako bi ona dala mišljenje kome pripadaju dva mjesta.
- Demokratski front je na izborima osvojio više nego duplo mandata u odnosu na SNP zbog čega mu pripadaju dva mjesta. Skupština Glavnog grada usvojila je suprotno tome sastav Izborne komisije i idemo ka Upravnom sudu - navodi Bošnjak.
Bošnjak je u tužbi koju je predala Upravnom sudu navela da je Odbor za izbor i imenovanje kao nadležno radno tijelo Skupštine odbijalo da na dnevni red stavi kompletiranja sastava Izborne komisije sve do dostavljanja mišljenja od strane DIK-a.
-U međuvremenu su podnesene dvije urgencije prema DIK-u sa zahtjevom da dostave svoje mišljenje. Nakon svega toga, DIK je dostavila svoje mišljenje sa stavom da SNP i DF treba da pripadne po jedan član u stalnom sazivu Izborne komisije Glavnog grada i Skupština Glavnog grada je donijela spornu odluku u kojoj se imenuju dva člana komisije iz reda opozicije i to na način da jedan predstavnik DF a drugi predstavnik SNP-a navodi Bošnjak, prilažući uz tužbu i mišljenje Državne izborne komisije.
U tužbi je naznačeno da je mišljenje Državne izborne komisije zasnovano na pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju.
-Zakon o izboru odbornika i poslanika u članu 25 definiše kako se obrazuju organi za sprovođenje izbora. Tako, opštinsku izbornu komisiju čine predsjednik i četiri člana u stalnom sazivu i pojedan predstavnik podnosioca izborne liste. U stavu 7 ovog člana propisano je da dva člana stalnog sastava opštinske izborne komisije se imenuju na predlog parlamentarne opozicije. Potpuno je logično i jasno da je pri određivanju prava na dva stalna člana u stalnom sastavu opštinske izborne komisije, shodno zakonskim odredbama mjerodavno nekoliko stvari. Prvo, broj osvojenih mandata izborne liste, što u konkretnom slučaju iznosi DF 17 mandata, a SNP osam mandata. Drugo, odgovarajuća proporcija u odnosu na mandate, odnosno primjena matematičke formule proporcije. Evidentno je da je broj osvojenih mandata DF iznosi duplo više od SNP-a kao i jedan mandat više od toga, što proizvodi pravo DF da shodno broju osvojenih mandata i principu proporcije pripadne pravo na oba člana iz reda parlamentarne opozicije- navodi Bošnjak dostavljajući sudu kao dokaz Zakon o izboru odbornika i poslanika.
Branka Bošnjak navodi da je mišljenje Državne izborne komisije uticalo da Skupština Glavnog grada donese spornu odluku.
-Mišljenje Državne izborne komisije je protivrečno posebno iz razloga jer u dvije identične situacije upućuje na drugačije rješavanje - navela je Bošnjak.
On je kao dokaz sudu dostavila odluku o sastavu Državne izborne komisije izborima.
Bošnjak u tužbi navodi da je odluka Skupštine Glavnog grada na posredan način donijeta na osnovu odredbi zakona koje su prestale da važe.
-DIK je donijela mišljenje koje je suprotno Zakonu o izboru odbornika i poslanika, tačnije članu 25 koji reguliše sastav organa za sprovođenje izbora. Državna izborna komisija je svoje mišljenje donijela u skladu sa prethodno važećom regulativom i zanemarila je važeće zakonodavstvo. Ova odluka je i neustavna jer Ustav Crne Gore, član 148 definiše da pojedinačni pravni akt mora biti u saglasju sa Zakonom, odnosno u ovom slučaju odluka Skupštine Glavnog grada mora biti u saglasju sa važećem Zakonom o izboru odbornika i poslanika, što ovdje nije slučaj - navodi Bošnjak.
Ona je kao dokaz sudu dostavila izvod iz Zakona o izboru odbornika i poslanika koje su prestale da važe i izvod iz važećeg Zakona o izboru odbornika i poslanika.
N.S.