Rekonstrukcija Hercegovačke ulice prije petnaest godina kada su sasječene lipe izazvala je pravo negodovanje javnosti, svi su se zalagali da se one sačuvaju jer granitne ploče nisu smatrali adekvatnom zamjenom. To je bila odluka tadašnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše da Hercegovačka ulica potpuno promjeni izgled i namjenu. Skinute su lipe, a ulica presvučena granitnim pločama. U Hercegovačku se nije ulagalo, nije ni nastavljen projekat rekonstrukcije, ulica je zapuštena, potpuno infrastrukturno propala i izgubila epitet centra grada. Novi pokušaji gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, natempirani uoči izbora, da ničim izazvan ponovo sadi drveće u Hercegovačkoj, opet iazaziva reakciju stručne i opšte javnosti. Kako je najavio, neće saditi lipe već 19 stabala kamfora. Kamfor je zimzeleno drvo visine od 15 do 45 metara. Krošnja mu je snažna i razgranata, a kora smeđa i ispucala. Listovi su kožasti i glatki, sa donje strane svjetliji. U proljeće izbijaji sitni cvjetovi bijele boje iz kojih kasnije nastaju bobičasti plodovi koji podsjećaju na borovnice. Kamfor raste u Kini, Japanu, Tajvanu, Vijetnamu, a prenesen je i u Ameriku i Evropu. U Australiji je zasađivan po parkovima i baštama kao ukrasno drvo. Međutim, u Kvinslendu i Južnom Velsu drvo je proglašeno kao veoma štetno jer njegovo jako korijenje može da poremeti kanalizacione i vodovodne sisteme i da degradira riječnu obalu.
Prva reakcija na radove u Hercegovačkoj ulici stigla je od poznatog podgoričkog arhitekte i publiciste Andrije Markuša koji kaže da se novi drvored može posmatrati kao sociološka pojava, da se svakih petnaest godina mijenja izgled ulice, ne vodeći se računa o struci.
- Izrada drvoreda ili bilo koji zasad u gradu sasvim je opravdano ali za slučaj Hercegovačke ulice u sadašnjem odnosu sadržaja apsolutno je neopravdano. I to iz više razloga, prvo, zato što ne postoji zeleni pojas između trotoara i ulice gdje bi drvored mogao da bude u svojoj funkciji i za navodnjavanje i za održavanje pratećeg zelenog prostora koji bi trebao da postoji kao jedna traka koja dijeli ulični prostor od trotoara. Na taj način ne samo da se obezbjeđuje navodnjavanje nego se obezbjeđuje i prostor da korjenje drveća ne bi kasnije dizalo trotoar. Sledeći razlog je što bi u slučaju tog drvoreda pješaci direktno bili ugroženi jer su trotoari inače malih dimanzija i već su ugroženi terasama kafića u jednom ili dva reda, pa pješaci neće imati kuda da prolaze. Sa ovim drvoredom praktično bi se trotoar smanjio za najmanje jedan metar i taj drvored bi stvorio utisak stiješnjenog prostora, čak i mogućnost povreda u prolazu pješaka- ističe Markuš.
On navodi da gradska briga o zasadima ne smije da bude u tako jeftinoj formi.
- Poperiti drvored u glavnoj pješačkoj ulici je stvar ili nepoznavanja struke ili jeftinog udvaranja građanima. Jedan gradonačelnik kida, drugi sadi a sledeći će sto posto to opet ukloniti jer će uvijekti da drvoredi smetaju i tako redom. To bi možda bilo dobro rješenje da se zabrani kafićima da postavljaju terase na trotoare al pošto se to ne dešava, ostaje nam samo da nazdravljamo za uspjehe tih kafića i da ih ima što više jer kako smo krenuli što ih više ima više nam ih fali – kazao je Markuš.
Sugrađani i ljubitelji zelenila i hladovine napominju da prečestim rekonstrukcijama Hercegovačka više nikad neće biti ista.
Vilma Zlatičanin koja decenijama živi u ovoj ulici sjeća se njenog prvobitnog stanja kada je bila bogata lipama.
- Mi smo imali lipe u Hercegovačkoj. Međutim, kada su uređivali ulicu posjekli su ih. Postavili su ove granitne ploče i osiromašili je. I kada vrate te drvorede neće više biti ista – priča Zlatičanin.
Nije svejedno ni Miru Bandoviću koji je, kako navodi rastao sa Hercegovačkom.
-Tada je bio prirodni drvored, ali ga je tadašnji gradonačelnik pokidao, a sad ga novi gradonačelnik ponovo sadi. To je apsurdno. Uništili su ulicu sa ovim pločama, posjekli što je valjalo i sad bi opet da je ruže. Ne vidim gdje bi se sad tu uklopio drvored – kaže Bandović.
Za razliku od njih Ljubo Sekulić smatra da sa planiranim drvoredom, Hercegovačkoj ulici može da se vrati prvobitan izgled.
- Hercegovačka je bila puna lipe i mirisala na lipu. U tome je bila njena ljepota.Kako se grad razvijao, tako se i ona mijenjala. Sada izgleda pristojno. Sa sječenjem lipa je osiromašena. Kad joj vrate drvorede ona će vratiti svoj pravi sjaj – kaže Sekulić.
S.R.- VI.R.