Više od godinu dana prošlo je od kada je poslednji put orezano rastinje pored lokalnog putnog pravca Kamenica-Progonovići, a koje je u međuvremeno toliko zaraslo, da je na pojedinim dionicama suzilo put sa pet na tri metra. Tada je Vojska Crne Gore uz pomoć mehanizacije orezala visoko rastinje. Međutim, problem mještanima devet lješanskih sela predstavlja nisko rastinje koje tom prilikom nije pokošeno i koje onemogućava normalno saobraćanje.
Branislav Kažić iz Gradca apeluje na komunalne službe da pokose nisko rastinje, kako bi se povećala ne samo preglednost i komfornost već i bezbjednost saobraćaja.
- Mještanima bi mnogo značilo redovnije i bolje održavanje puta, jer svi uglavnom koriste automobile svakodnevno. Put je naročito frekventan vikendom kada veliki broj ljudi iz grada dolazi u svoja sela, a da ne spominjemo da njime svakodnevno saobraća gradski i školski autobus- kazao je Kažić.
Nekadašnji predsjednik MZ Gradac Velimir Radunović je za mandata dostavljao i zahtjev Glavnom gradu za košenje niskog rastinja na putu od Kamenice do Progonovića koje je urađeno samo djelimično.
- Samo je mali dio prema Progonovićima, Ćepetićima i Krusima pokošen i nemam informaciju ko je to radio. Nisko rastinje koje sve više pritiska, vojska nije pokosila prošle godine, jer se to jedino može ručno odraditi. Treba što prije intervenisati, jer putevi se moraju održavati, mještani to ne mogu više ne mogu. Glavni grad se mora zapitati kako da riješi trajno održavanje puteva na ovom pravcu. Puteve u MZ Gradac Beri-Krusi i Kamenica- Progonovići bi jedan čovjek mogao sa mašinom da održava i on bi koštao mnogo manje, nego ovako kada jednom u godinu ili dvije organizuju grupno košenje, u kojem se put ne okosi kako treba- naglasio je Radunović.
Za mještane Lješanske i Katunske nahije od krucijalnog značaja bi bio i nastavak probijanja puta od Oraha do planine Bajramovice, ukupne dužine oko šest kilometara. Završetkom tog posla koji je započet i prekinut prije desetak godina za vrijeme vladavine Miomira Mugoše, saobraćanje između ove dvije nahije bi se značajno skratilo.
- Taj put je izuzetno značajan i neophodan, jer da bi se iz Lješanske nahije otišlo do Bajramovice, Velestova i Čeva ili obrnuto mora se voziti od 50 do 60 kilometara i to lošeg puta preko Markovina i Cetinja. Kada bi se ovaj put probio i asfaltirao, distanca bi se preko Buronja značajno skratila i iznosila bi oko 35 kilometara. Glavni grad i Ministarstvo poljoprivrede je prije desetak godina probilo 2,5 kilometra kvalitetnog puta koji je širok pet metara. Trebalo je nastaviti sa njegovim probijanjem, barem smo se mi tome nadali. Ne vidim razlog zašto se to ne uradi, jer to nisu neka velika sredstva i to bi se brzo završilo. Imovinsko-pravni odnosi su riješeni, samo je potrebno da zainteresovane strane, u ovom slučaju Glavni grad i Prijestonica Cetinje krenu u realizaciju tog posla. Glavnom gradu je preostalo da probije još kilometar puta, a Prijestonici, koja po tom pitanju ne pokazuje nikakvo interesovanje, oko dva i po kilometra. Nije mi jasno zašto Prijestonica Cetinje, a i sami Katunjani ne preduzmu nešto više u vezi toga, jer taj put se mora završiti- naveo je Radunović.
B.K.
Neriješeno vodosnabdijevanje
Kažić smatra da do razvoja MZ Gradac neće doći sve dok domaćinstva ne budu priključena na vodovodnu mrežu.
- Svi su dobili vodu osim Lješnjana, koji gledaju na Skadarsko jezero. Prije dvije godine urađena je studija koja je potvrdila da se na ovom terenu ne može pronaći voda u zemlji, tako da su jedina moguća rješenja priključenja na jezero ili Marezu- naglasio je Kažić.