Svih 200.000 sadnica smilja koje je Esad Bećović pripremio u plastenicima i na imanju u Dinoši, spremno je za isporuku krajem aprila. On navodi da je primjetna sve veća zainteresovanost za ljekovitim biljem te da od jeseni planira da proširi proizvodnju sadnica i na ruzmarin, lavandu, origano, matičnjak- pčelinju travu.
- To su sve višegodišnje biljke koje su uvijek isplative imati ih i ispred kuće, a kamoli saditi ih na više. Ipak, ljudi se ne usuđuju jer ne znaju puno o tome, pa vjerujem da kako se raširila priča za smilje da će tako i za sve druge ljekovite biljke, jer treba uvijek imati na umu da je prvenstveno dobro samo udisati to, a kamo li i koristiti ga u ishrani. Da nisu dobre, ne bi spadale u kategoriju ljekovitog bilja. Počeo sam saditi i pčelinju travu „melisu” ili matičnjak kako je u narodu poznat, a čije se eterično ulje najviše koristi u parfimeriji i u farmaceutske svrhe i podjednako je skup kilogram tog ulja kao i od smilja, preko 1.000 eura. Čaje od matičnjaka je jako zdrav jer pomaže kod depresije, stresa, glavobolje, pojačava koncentraciju i kreativnost, čak se i djeci daje bez problema- priča Bećović.
On je naveo i da je sve to u fazi eksperimenata, te da od jeseni planira da pravi i sadnice tih biljaka.
- Najviše zainteresovanih ima iz Danilovgrada i Nikšića, ali i okoline Podgorice- Pipera pa i Vladimira kod Ulcinja. Ima dosta najava i za jesen i ja uvijek preporučujem jesenju sadnju nego proljećnu jer je to nekako najsigurnije, krajem septembra početkom oktobra kad prođu velike temperature. Oni traže vlagu i kišu i to im odgovoara, a ako je suvo onda treba da im se obezbjedi voda, jest da je to divlja biljka i ne treba joj puno vode, ali treba u početku, ako se to preskoči sadnice propadaju, posle to nije ista biljka- kaže Bećović.
On navodi da se za smilje treba brinuti četiri mjeseca uzastopno te da se tada ne smije napraviti greška.
- Kad su sadnice u kontejnerima može doći i do bolesti i tada treba znati kako brinuti o njima, a već kad su u zemlji ništa im se ne može jer one same nađu šta im je potrebno da se zaštite, ne treba im ljudska ruka. Cijena je deset centi po sadnici, oko 30 odsto vam ostane čiste zarade, ali ima tu i dosta ulaganja, kupio sam šest paleta humusa. Džak je osam eura a 33 džaka dođe u samo jednoj paleti, pritom sam oko 2.000 eura dao samo za kontejnere od stiropora, isto toliko i za radnike tako da se ulaže ali i vraće novac što je bitno - kazao je Bećović.
Kako je naglasio, bitno je da su ljudi zainteresovani i da je za sada jedini koji radi sadnice ljekovitog bilja pa će se truditi da njihove dobre strane što više približi ljudima.
S.R.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.