Projekat Mediteranski vrt, koji realizuju Glavni grad Podgorica i Udruženje ljubitelja prirode Gorica, mogao bi biti završen do kraja maja, saopštio je Dragutin Đeković, menadžer Glavnog grada. Kako je objasnio, Mediteranski vrt će se prostirati na oko 2.000 kvadrata na sponi dva masiva Gorice, i obuhvatiće prostoriju u podnožju pješačkog mosta. Sve to u cilju stvaranja inkubatora za rast i razmnožavanje endemskih i reliktnih biljnih vrsta karakterističnih za podneblje Mediterana, ugroženih ekspanzijom invazivnih vrsta i klimatskih promjena.
– Buduća botanička bašta biće podijeljena parcelama zasađenim mediteranskim vrstama maslinom, šipkom, tamarisom, smokvom, lavandom, ruzmarinom i drugim o kojima će se, pored članova Udruženja, brinuti i učenici osnovnih i srednjih škola, studenti i penzioneri. Konzervatorski aspekt projekta podrazumijeva reintrodukciju hrasta Medunac– kazao je Đeković.
On je podsjetio da su Glavni grad i NVO Udruženje ljubitelja Gorice i prirode u novembru prošle godine potpisali sporazum o projektnoj saradnji na uređenju lokacije u Park šumi Gorica gdje se nalazi oko 40 vrsta biljaka koje su od izuzetnog značaja. Na listi zakonom zaštićenih se nalazi 14 vrsta, a osam vrsta je na listi od međunarodnog značaja.
–Sredstva za realizaciju projekta su obezbjeđena kroz donacije na konkursima kompanije Crnogorski telekom i Fondacije braće Rokfeler. Teren će pripremiti radnici Zelenila– kazao je Đeković.
Kako je podsjetio, projekat Mediteranski vrt je dobio nagradu u oblasti zaštite životne sredine koju dodjeljuju Zajednica opština, OSCE i Ministarstvo javne uprave.
S.R.
Na Gorici nestale dvije biljne vrste
Akcioni plan za biodiverzitet Glavnog grada ukazuje na biološku vrijednost grada i potrebu daljeg istraživanja kako bi to blago sačuvali. Prema ovom dokumentu na prostoru grada ima oko 2.500 različitih vrsta biljaka, od kojih su 94 zaštićene, 222 vrsta ptica, gljiva ima 318 od kojih su 22 zaštićene vrste. Urbana zona izložena je najvećim promjenama. Dešavale su se i razne promjene pa i neke vrste-stanište, evidentirane da postoje na određenim lokalitetima su u međuvremenu izgubljene sa tog mjesta, uglavnom zbog požara. Kao posebno važne lokalitete evidentirani su Park šuma Gorica, travnate površine Lješkopolja, Dahne i Ćemovskog polja, na Marezi i uz Maticu se razvija autentična vegetacija vodenih i vlažnih staništa. Potom kanjon rijeke Cijevne, gornji i srednji tok, kanjon rijeke Morače, Kopilje, Radovče polje, Kamenik, Komovi...
U ovom dokumentu navedeno je da su na Gorici nestale dvije vrste važnih biljaka ali je bitno da postoji mogućnost povratka vrste na stanište.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
