Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Sa Kinezima dogovarao izgradnju, sad im isporučuje gorivo * Cane finansirao Isata, a Mugoša Sveta * Tender crtali za Olega Obradovića * Konzul Crne Gore direktor 18 ofšor firmi u Panami * Sudbina svijeta u rukama Putina i Trampa * Zalud kule od pijeska * Naukom do nehumanog društva
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 17-07-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
IVAN VUJOVIĆ FUNKCIONER SDP-a:
Crna Gora se sve više pominje kao problem u Briselu, gdje se posebno naglašava veoma loše stanje u slobodi medija, kao jednom od stubova EU procesa.

Vic Dana :)

Kako se zove London s ugašenim svjetlima?
- Londof!

Otišao Huso u inostranstvo. Pitaju ga tamo
- Odakle si?
Kaže Huso:
- Iz Bosne.
- Pa gdje je ta Bosna?
A Huso će:
- Bosna je u Brazilu!!!
Nailazi nastavnik na Pericu i upita ga zašto plače.
●Plačem zbog nastavnika matematike.
●Ne brini, Perice, s njim će biti sve u redu!
Perica poče još više da plače.
Nastavnik ga upita:
●Perice, zbog čega sada plačeš?
●Zbog nastavnika!
●Zašto plačeš kada će s njim biti sve u redu?
●Cijelo odjeljenje je vidjelo kako je pao, samo ja nisam!







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

   
Podgoricom - datum: 2018-07-16 RAZLIČITI PODACI O SPOMENIČKOM FONDU 
Ne zna se koliko Podgorica ima spomenika
Dan - novi portal
Nesporno da Podgorica ima bogat spomenički fond ali o tačnim brojkama je skoro nemoguće govoriti jer se zvanični podaci razlikuju s obzirom na podjele – zaštićeni spomenici kulture po kategorijama, spomenici koji su bili zaštićeni, evidentirani, pojedinačni objekti, urbane cjeline, oni podignuti mimo procedura, srušeni, nestali, nazivi ulica i trgova... Monografija Kulturna baština Podgorice iz 2011. godine donosi precizne podatke, ali do te godine. Za minulih sedam godina je bilo značajnih promjena ali su nadležne institucije očigledno u svađi sa statistikom pa se ne barata preciznim brojkama. Dakle, za poslednji spomenik koji je Podgorica dobila, podignut slovenačkom pjesniku Francu Prešernu, ne može se sa sigurnošću reći koji redni broj ima.
U monografiji Kulturna baština Podgorice dijele gradsko i vangradsko područje pa i periode podizanja. U kategoriji spomenici i spomen- obilježja na užem gradskom području do 1990. godine pobrojana su 71 spomenika i to su Spomenik Partizanu borcu, Jovanu Tomaševiću, Njegošu, Karađorđu, niz spomen bisti... A u kategoriji izgrađenih od 1990. do 2011. godine ima ih 24, među kojima Spomen-park na Pobrežju, Visockom, Puškinu, Svetom Petru Cetinjskom, spomen česma Milinka Stojanovića...
Tokom prošle godine više objekata u Podgorici je dobilo status nepokretnog kulturnog dobra Muzička škola „Vasa Pavić, plaža Labud(ili Galeb), zgrada Pošte, zgrada Glavnog grada. Podignut je i spomenik vojvodi Mirku na glavnom trgu uz mnogo polemike i grubih formalnih grešaka zbog kojih je i inspekcija intervenisala. Sanacija Sat kule je prijetila da uruši vjerski sklad. Poznate su i peripetije oko Tabačkog mosta i nesuglasica kom periodu pripada iako su svi podgorički mostovi u Drugom svetskom ratu srušeni... Na vangradskom području je više spomenika podignuto mimo zakonske procedure. Bilo je i rušenja kojima se sada bave sudovi.
Iz Sekretarijata za kulturu su saopštili da na široj teritoriji Podgorice ima 229 različitih spomen-obilježja u koje spadaju spomen-groblja, spomen-kompleksi, spomenici, biste, ploče, česme..., od kojih 65 imaju status kulturno dobro.
– Kako je podizanje spomenika i spomen-obilježja u vezi sa određenim društvenim trenutkom, tako je i njihov izgled i poruka koju prenose odraz vremena i uslova u kojima su podizani.​ Najbrojniji i najstariji su oni podignuti u znak sjećanja na istaknute ličnosti i značajne događaje iz međuratnog (revolucionarnog) perioda i razdoblja NOR-a. Ova spomen-obilježja podizana su na mjestima na kojima se zbio određeni događaj, često na širem, vangradskom području, a nerijetko i na teško pristupačnom terenu. Stanje spomeničkog fonda u vangradskom području je različito. Zavisno od toga kada je spomenik podignut, od kojeg materijala je sagrađen, kakve su atmosferske prilike mjesta u kojem se nalazi, kao i toga da li je lociran u samom naselju, da li se nalazi na osami, pored puta. Spomenici i spomen-obilježja koji se nalaze u krugu ustanova i preduzeća bili su isključivo njihova briga, tako da je taj spomenički fond bolje očuvan– saopštili su iz Sekretarijata.
Društvene prilike tokom posljednjih decenija dale su novu dimenziju u vrednovanju istorijskih događaja i ličnosti. – Podizanje spomenika postaje dio urbanističkog preobražaja grada, nacionalnog identiteta, ali i intenzivnije međunarodne saradnje. Spomenici se podižu ličnostima koje su ostavile značajan trag u crnogorskoj istoriji, politici, kulturi i nauci, ali i onima koje imaju širi, internacionalni značaj- Marku Miljanovu, Valtazaru Bogišiću, kralju Nikoli, Petru I Petroviću, Velikom vojvodi Mirku Petroviću i crnogorskim junacima, Puškinu, Vasosu Mavrovuniotisu – Vasu Brajoviću, Francu Prešernu.... S obzirom na to da su relativno novijeg datuma i da se nalaze u gradskom jezgru, njihovo stanje je dobro– saopštili su iz Sekretarijata.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara ističu da na teritoriji Podgorice ima ukupno 138 kulturnih dobara, od čega 125 nepokretnih i 13 pokretnih.
– Kada su u pitanju spomen-obilježja status kulturnog dobra ima njih 75. Nezahvalno je davati neku opštu ocjenu stanja ovolikog broja spomen- obilježja. Svake godine kroz Program zaštite kulturnih dobara, koji donosi Ministarstvo kulture, finansiraju se projekti koji tretiraju sprovođenje konzervatorskih mjera i na ovim kulturnim dobrima – navode iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Upućeni u ovo kažu da na teritoriji Podgorice ima blizu 400 spomenika, bez naziva ulica i trgova. Ostaje da vjerujemo da će se uskoro nadležni i presabrati.
Podgoričani smatraju da je Podgorica grad koji krasi ljepota spomenika, pa o njima treba brinuti na pravi način.
Sugrađanka Dragana Nedić kaže da često zaboravljamo prave vrijednosti koje bi trebale da budu ponos grada.
− Mislim da Podgorica ima dosta spomenika, pa se o jednima dobro brine dok su drugi čini mi se u lošijem stanju. Izdvojila bih spomenik kod Ljubovića, jer je prilično zapušten. Trebalo bi više pažnje posvetiti tom spomeniku. Živim u blizini i dosta sjećanja iz djetinjstva me veže za to mjesto. Sjećam se, da smo kao djeca koja su pohađala OŠ „Vuk Karadžić” često išli tu na izlet. U okolini je dosta stambenih zgrada, to mjesto je naruženo, baš zbog toga što se ne vodi računa o prostornom planiranju, pa je taj spomenik izgubio čar- kazala je Nedić.
Lidija Paljušević smatra su spomen-obilježja slika Podgorice koja pazi na svoje znamenitosti.
− Ima puno spomenika u Podgorici i mislim da se vodi računa o njima Po meni, najljepše urađeni spomenik je Petru Petroviću Njegošu. Smatram da turisti imaju dosta da posjete u Podgorici, a te znamenitosti kao što su spomenici treba čuvati jer predstavljaju bogastvo grada- rekla je Paljušević.
Ima i onih koji ističu da se o spomenicima priča samo kad su neke svečanosti. Među njima je Jelena Perović.
− Često na spomenike zaboravljamo pa se njihova ljepota i značaj istaknu samo kad su neki događaji i praznici u pitanju. Ja bih izdvojila spomenik na Gorici koji se odvaja po ljepoti- rekla je Perović.N.S.-S.R.-M.M.N.


Trajno izgubljeni spomenici

Osim u zapisima i stručnoj dokumentaciji, kako je navedeno u knjizi „Kulturna baština Podgorice”, jedan broj spomenika fizički više ne postoji, dok su neki određenim infrastrukturnim i građevinskim rješenjima devastirani do stepena koji dovodi u pitanje njihovu spomeničku vrijednost. Tako je na primjer, arheološki lokalitet nekropola u Momišićima istražen 1959. godine i na tom mjestu je početkom šezdesetih godina podignuta stambena zgrada, a pronađeni arheološki predmeti se sada čuvaju u JU Muzeji i galerije Podgorica. Ne postoji više ni zgrada prve električne centrale u Podgorici, izgrađena 1927. godine, koja se nalazila na početku Njegoševog parka, blizu mosta Blaža Jovanovića. Srušena je krajem osamdesetih godina i sada je tu slobodan prostor.
Najsvježiji primjer je uklanjanje skulpture „Čežnja”, u narodu poznate kao Kupačica.


Vandali ne štede ni biste

Iz Sekretarijata navode da su spomen-biste u gradskim parkovima i dvorištima pojedinih javnih ustanova, kao i spomen-ploča na objektima, često izloženi nehumanom odnosu i pored redovnih stručnih intervencija Muzeja i galerija.


Od nekadašnjih do izmještenih spomen obilježja

U spomen obilježja koja su izmještena spadaju spomen-bista Marka Radovića, spomen-ploča posvećena radnicima palim u NOR-u, bareljef Marka Miljanova, kao i spomen-bista narodnog heroja Radoja Dakića. U nekadašnja spomen-obilježja uvrštene su između ostalog i spomen- biste narodnom heroju Špiru Mugoši, Savu Lubardi i Božu Raduloviću, spomen- ploče na objektu stare osnovne škole na Bioču, u obućarskoj radnji „Sloga”, u selu Slacko u Lijevoj Rijeci, potom spomen-ploče posvećene palim članovima kulturno umjetničkih društava u toku NOR-a, posvećene crnogorskim palim borcima u Španiji i NOR-u...

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"