Udruženje boraca NOR-a i antifašista Podgorice priprema inicijativu kako bi Spomenik partizanu borcu na Gorici dobio novi status, odnosno da ne bude samo samo simbol sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu i partizanske borce, nego na kompletnu crnogorsku slobodarsku tradiciju i borbu u svim oslobodilačkim ratovima u istoriji naroda Crne Gore. Prema zamisli jedne od dvije boračke organizacije koje egzistiraju u Crnoj Gori, na spomeniku treba dodati vječnu vatru.
Iz Muzeja i galerija, kojima rukovodi Sead Đokaj, kažu da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara jedina relevantna ustanova koja izdaje uslove, smjernice i mišljenja povodom izmjena na kulturnim dobrima.
– Na spomenicima su dozvoljene izmjene koje su u skladu sa zakonom i koje unapređuju stanje spomenika – naveli su iz Muzeja i galerija.
Oni ističu da će raditi elaborat o uređenju prostora dijela oko spomenika na Gorici.
– Što se tiče elaborata o pejzažnom uređenju ovog dijela on podrazumijeva kultivisanje prostora oko spomenika biljem koje će raditi arhitekta u skladu sa uslovima koje dobijemo od Uprave – ističu u Muzejima i galerijama.
Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, na čijem čelu je Božidar Božović, saopštili su da nijesu upoznati sa inicijativom Udruženja boraca NOR-a i antifašista Podgorice. Da li bi promjena statusa ovog spomen obilježja bila skrnavljenje spomenika, te da li je to po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara iz Uprave nijesu bili konkretni.
– Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije upoznata sa inicijativom koja je predmet vašeg pitanja. Kulturno dobro Spomen-grobnica palih heroja na Gorici stavljeno je pod zaštitu rješenjem od 8.avgusta 1957. godine. Kao što je poznato, Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definisane su vrste i kategorije kulturnih dobara, režim i mjere zaštite, prava i obaveze vlasnika i držalaca kulturnih dobara, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara – saopštili su iz Uprave.
Oni nijesu konkretno odgovorili ni da li će dati odobrenje da se promijeni status spomenika na Gorici.
– Dakle, Uprava za zaštitu kulturnih dobara postupa u skladu sa navedenim zakonom i kada je riječ o statusu Spomen-grobnice palih heroja na Gorici kao kulturnog dobra on je neupitan. Da podsjetimo da su autori spomenika arhitekta Vojislav Đokić i akademski vajar Drago Đurović. Spomenik je otkriven 13. jula 1957. godine, i tom prilikom sahranjeni su posmrtni ostaci šezdeset šest narodnih heroja Crne Gore i dva revolucionara, poginulih u Narodno- oslobodilačkom ratu 1941-1945. godine – naveli su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Dragan Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a, kaže da je spomenik svetilište podignuto borcima u Drugom svjetskom ratu i žrtvama, te da se već deceniju zalažu da mu dodaju novi sjaj, odnosno da tu bude vječna vatra.
– Za ovu inicijativu imamo punu podršku i razumijevanje države i Vlade i treba joj pokloniti pažnju, ali se na brzu ruku ne može donositi nikakva odluka. To treba detaljno razmotriti. Inicijativa je potekla od boračke organizacije Glavnog grada i ona će biti razmotrena na našim organim, a nakon toga na nivou predsjedništva će se donijeti odluka. Nijesmo imali vremena da se raspitamo da li to može i da li je po zakonu mijenjati namjenu – kaže Đurović.
Arhitekta Andrija Markuš ističe da je spomenik autorsko djelo, a autorsko pravo u materijalnom pogledu poslije 70 godina zastarijeva, a po moralnom pravu nikada ne zastarijeva. On ističe da čak ni autori da su živi nemaju pravo da mijenjaju prihvaćeno autorsko djelo, jer je ono postalo opšta svojina društva kulture tog naroda.
– Naslednici autorskog prava u ovom slučaju ne mogu se smatrati ni boračke oganizacije, ni društveno političke organizcije, to je kultura naroda. Suprotno je struci da se spomenik preuređuje i dodaju novi simboli. To je nedopustivo bez potpisa istog autora. To nije etički da se kako se mijenja koja struktura vlasti mijenjaju se spomenici. Neka se uradi drugi spomenik koji bi imao to značenje – rekao je Markuš.
Markuš ističe da se u Crnoj Gori skoro svi ponašaju kao da ne znaju istoriju.
– Podržavam akciju da se integralno objedine vremena, ali sa nekim drugim spomenikom, ne ovim. Na ovaj način oni skrnave ovaj spomenik – ističe Markuš.
A.D.

---

U mauzoleju počivaju narodni heroji
Prema dostupnim podacima na prostoru bivše Jugoslavije bilo je ok 15.000 spomenika posvećenih NOB-u. Brojni su ratovima 90-ih uništeni. Među značajnim, ne samo u Crnoj Gori, ističe se Spomenik partizanu borcu na Gorici djelo arhitekte Vojislava Đokića i akademskog vajara Draga Đurovića. Spomenik je otkriven 13. jula 1957. godine, mauzolejskog je tipa i u njemu su sahranjeni posmrtni ostaci šezdeset šest narodnih heroja Crne Gore i dva revolucionara, poginulih u NOB-u.
Đokić je bio autor kompleksa, odnosno prilaza mauzoleju i samog mauzoleja, a Đurović je izradio karijatide na ulazu u kriptu. Mauzolej, karijatide i spomenički kompleks su od bijelog granita. Kripta je obložena pločicama na kojima su ispisana imena sahranjenih boraca. U centralnom delu kripte, na zidu, stoji natpis „Oni su voljeli slobodu više od života”. Na stubu lijevo, stoji natpis: „U Narodnooslobodilačkoj borbi od 1941 do 1945. godine palo je 6.780 boraca i rukovodilaca iz Crne Gore”, a na stubu desno natpis: „... a 7479 sinova i kćeri crnogorskog naroda ubili su fašistički okupatori i domaći izdajnici”.