Podgorica ima sedam strateških prirodnih dobara, a pored Skadarskog jezera, Gorice, Ljubovića, četinarske šume na Radovču, Komova i sliva Tare tu je i pećina Megara. Najmanje čime se vlast može pohvaliti je u kakvom je stanju ova pećina u Tološima koja je jedinstveni spaleološki objekat. Ukoliko se do nje krene Partizanskim putem kroz Tološe nećete naići ni na jedan putokaz koji će vas povesti do ove pećine. Kod trafostanice morate nekog pitati da vas dalje uputi, a to znači da ćete ići preko livade i uskim putem kroz rastinje do nje. Sami ulaz u pećinu dijelom je zarastao u rastinje, a u njoj je prljavo. Na par mjesta razbacani su tepisi, knjige, vide se kablovi i polomljene klupe. Malo ko zna za ovu pećinu. Vaspitno-obrazovne ustanove nikada nijesu pokušale da odvedu djecu da posjete pećinu mada bi je nadležni trebali prije svega urediti da bi se mogla obilaziti.
Pećinu je prije dvadesetak godina pokušao da uredi sugestolog i narodni vidar Vidak Jukić, koji je smatrao da zbog svojih karakteristika, ona može da bude alternativno liječilište, jer u nekim djelovima vlažnost vazduha je stoprocentna. Ipak, i pored svojih navodnih ljekovitih svojstava, neopisive ljepote i atraktivnosti pećina danas daleko od očiju javnosti, čami zapuštena.
Bojana Moškov nije čula za pećinu, i kaže da je jako čudno da je sa takvim karakteristikama ostala nepoznata široj javnosti.
– Znam za Lipsku pećinu, od koje je napravljen turistički kompleks, ali za Megaru nisam čula. Smatram da bi trebalo edukovati javnost o njoj, i objasniti građanima kakav biser imaju u samoj blizini grada. Crna Gora ima dosta lijepih i neistraženih predjela i trebalo bi to prepoznati i predstaviti javnosti – kazala je Moškov.
Ni Jovana Radunović nije bila upoznata sa postojanjem ove pećine, ali smatra da bi bilo lijepo i korisno za sve da se o pećini pročuje.
– Bilo bi lijepo da se pročuje o toj pećini, i da se prilaz njoj sredi kako bi turisti mogli da je posjete. Naravno, trebalo bi ispitati i ta navodna ljekovita svojstva koja je karakterišu, pa da pećina jednog dana zaista postane turistička atrakcija– poručuje Radunović.
Petar Marković jedan je od sugrađana koji je čuo za pećinu i koji je u nju ulazio, ali je razočaran njenim trenutnim stanjem.
– Šteta je što je pećina sada zapuštena i što se do nje ne dolazi lako. Prilaz je zarastao u gusto šiblje i nije vidljiva sa puta. Unutrašnjost je zaista impozantna, pećina je ogromna i prilično je mračna. Ružno je vidjeti da na početku pećine ima raznih otpadaka koji su izgleda ostavili nesavjesni pojedinci. Nadam se da će jednog dana pećina postati turistička atrakcija i da će što više ljudi moći da je posjeti– kazao je Marković.
Pećina Megara jedna od rijetkih, slabo istraženih speleoloških objekata. Otkrivena je 1962. godine kada je po prvi put istražio jugoslovenski speleolog Jovan Petrović, koji je nazvao Megara po poznatom antičkom učilištu. Ipak, mještani naselja Tološi, pećinu nazivaju Magara jer kako tvrde u nju su se nekada smještala magarad. Pećina je karakteristična po tome što temperatura u njoj nezavisno od godišnjeg doba nikad ne pada ispod 20 stepeni, a u nekim djelovima dostiže i 28 stepeni, što je prema riječima stručnjaka jedinstven slučaj u svijetu. Megara je dugačka 220 metara, a podijeljena je u nekoliko dvorana, od kojih je poslednja i najveća.
U Megari su u toku istraživanja pronađene i endemske vrste paukova. Još jedna karakteristika pećine je da blicevi na telefonima i fotoaparatima slabo reaguju unutar same pećine.
M.D.S.

---

Edukovati školarce o ovakvim objektima
Strahinja Živaljević diplomirani geograf, smatra da bi bilo poželjno pećinu uvrstiti u turističku ponudu grada kada bi ona bila preuređena kao i Lipska pećina.
– Ukoliko bi pećina bila uređena mogla bi poslužiti za edukaciju osnovaca i srednjoškolaca iz oblasti geografije i biologije, ali i iz oblasti speleologije. Mogla bi poslužiti i za razvoj speleoturizma u glavnom gradu. Ipak, zbog njenog specifičnog statusa, to jest zaštićenog spomenika prirode, osjetljivosti pećinskog nakita i povezanosti podzemnih voda sa izvorištem Mareze do sada se nije pristupilo njenoj valorizaciji – poručio je Živaljević.


Edukovati školarce o ovakvim objektima
Strahinja Živaljević diplomirani geograf, smatra da bi bilo poželjno pećinu uvrstiti u turističku ponudu grada kada bi ona bila preuređena kao i Lipska pećina.

– Ukoliko bi pećina bila uređena mogla bi poslužiti za edukaciju osnovaca i srednjoškolaca iz oblasti geografije i biologije, ali i iz oblasti speleologije. Mogla bi poslužiti i za razvoj speleoturizma u Glavnom gradu. Ipak, zbog njenog specifičnog statusa, to jest zaštićenog spomenika prirode, osjetljivosti pećinskog nakita i povezanosti podzemnih voda sa izvorištem Mareze do sada se nije pristupilo njenoj valorizaciji– poručio je Živaljević.