Vlada je donijela odluku o izradi Detaljnog urbanističkog plana za prostor Sadina koji će pokriti prostor od 145 hektara. Cilj izrade ovog planskog dokumenta, kako je naznačeno u programskom zadatku koji je donijet na sjednici Vlade 26. decembra, je da se stvore planske pretpostavke za organizaciju i uređenje prostora u smislu zadovoljavanja potreba korisnika prostora i Glavnog grada.
– Sproveden je postupak javnog konkursa za urbanističko-arhitektonsko idejno rješenje od strane Glavnog grada i ono predstavlja sastavni dio planskog dokumenta – piše u programskom zadatku.
U postupku izrade DUP-a, kako piše u dokumentu, potrebno je poštovati usvojeno urbanističko-tehničko rješenje, ulazne podatke iz PUP-a, zatim analizu i ocjenu postojeće planske i studijske dokumentacije, kao i analizu uticaja kontaktnih zona na ovaj prostor.
Za urbanizaciju ovog prostora bio je raspisan međunarodni tender, a u junu prošle godine izabran je pobjednički rad tima koji je predvodila
Svetlana Perović. U ovom radu za prostor Sadina dominira zeleni potez, rekreativno-parkovsko uređenje, šumski park, sportsko-rekreativni sadržaji koji definišu kolektivna i individualna gradnja, zdravstvo, trgovina, urbani park sa trgom, gdje preferiraju uslužne djelatnosti i ekskluzivno stanovanje. Na konkurs za urbanizaciju Sadina prošle godine stiglo je 18 projekata, od čega je šest ušlo u uži izbor.
Sadine su neizgrađeni prostor koji se dugo vremena koristio kao poljoprivredno zemljište, a jedna je od najatraktivnijih neizgrađenih lokacija u Podgorici i javna je tajna da su placeve već kaparisali brojni investitori, ali i funkcioneri ili članovi njihovih porodica.
Prema podacima iz katastra, zemljište, ali i kuću na Sadinama čija je legalizacija bila sporna odranije ima
Đorđe Suhih, predsjednik parlamenta. On je poznat kao zagovornik urbanizacije Sadina, gdje se, kako je u više navrata navodio, proces prenamjene poljoprivrednog u gradsko-građevinsko zemljište mora odraditi pažljivo. Suhih je nerijetko isticao da su Sadine atraktivna lokacija i da su i ranije imali zahtjeva da se na tom području rade ekskluzivna naselja.
On je tada ukazao i da možda ne bi trebalo urbanizovati kompletan prostor.
– Kada je u pitanju poljoprivredno zemljište, možda ne mora svo područje da se urbanizuje, ali će biti teško da se zadrži dio poljoprivrednog zemljišta u dijelu gdje je dio preko ulice urbanizovan, gdje su, na primjer, Blok šest, Blok devet – saopštio je ranije Suhih.
Namjeri Glavnog grada da urbanizuje prostor Sadina više puta protivio se
Mihailo Burić, bivši predsjednik komisije za izradu Prostorno urbanističkog plana Podgorice (PUP). Burić se i tokom izrada PUP-a protivio urbanizaciji ovog prostora poručujući da je protiv prenamjene visokokvalitetnog poljoprivrednog zemljišta koje imaju povoljnu lokaciju. N.S.
PUP ovaj prostor vidi kao degradirano poljoprivredno područje U Prostorno urbanističkom planu Podgorice Sadine su prepoznate kao područje gdje je došlo do degradacija poljoprivrednih površina kao rezultat restitucije (denacionalizacije) tih površina koji je doveo do napuštanja poljoprivredne djelatnosti i promjene namjene površina. Ovim planom višeg reda preporučeno je da se prilikom prenamjene poljoprivrednog u gradsko- građevinsko zemljište značajan dio (oko 50 odsto) planira za namjene zelenila i pejzažnog uređenja.
)){kind=small}
