Svjesni ozbiljnosti situacija poljoprivredni proizvođači iz Zete smatraju da je sada trenutak da se proizvodnja i plasman hrane pomogne sistemski. Oni smatraju da treba staviti akcenat na proizvodnju povrća, voća mlijeka i mesa kako se ne bi uvozila sa zaraženih područja.
–Konkretno predlažem da Ministarstvo poljoprivrede, koje je odredilo subvencije za sledeću godinu, isplati ih kao akontacije. Sad ili nikad je momenat da se to odradi, a ne retroaktivno kada se završi proizvodnja. Moramo iskazati odgovornost i naša jedina šansa da sačuvamo zdravlje je da organizujemo sopstvenu proizvodnju. Vrijeme koje dolazi dovešće do totalne blokade u poljoprivredi. Poljoprivreda traje do juna, tako da je ovo prelomni momenat. Niko nema zalihe i rezerve repromaterijala. Mora se organizovati što veća proizvodnja. Trebalo bi da država organizuje poseban tim koji će voditi računa o proizvođačima. Posle zdravlja treba da se akcenat stavi na poljoprivrednike – kaže
Mladen Aligrudić, proizvođač.
Proizvođač iz Mahale
Žarko Maraš kaže da će najveći problem biti prodaja proizvoda.
– Ako na Primorju ne bude turista , ako ne budu radili hoteli i restorani, gdje ćemo sa robom? Svi smo se preplašili i za zdravlje, ali i za egzistenciju. Sad ulažemo gotovinu, a ne znamo kome da prodajemo. Ne znamo hoće li biti otkupa. Kažu ljudi su bez posla i neće dobiti platu. Šta je sa nama koji trpimo duplu štetu, jer smo uložili novac, a bez posla smo. Iduće godine treba iz tih sredstava da uložim. Mi pripremamo sezonu pola godine unaprijed – kaže Maraš.
Poljoprivrednik
Novica Pejović kaže da zabrinutost izaziva tržišna valorizacija proizvedenog.
– Sredstava za proizvodnju ima dovoljno pa sama proizvodnja neće trpjeti, ali problem može da bude prodaja. Ne rade hoteli, restorani, kafići, u pojedinim gradovima su zatvorene pijace, skraćeno je radno vrijeme marketa. Kako bi poljoprivreda opstala ove sezone i tržište bilo adekvatno snabdjeveno očekujemo da će postojati mjere koje će poboljšati i stimulisati proizvodnju, a potrebno je da se uvedu poboljšane mjere tržišne politike. Proizvedene količine nesmetano bi se morale naći na tržištu, da se viškovi otkupljuju i da likvidnost i ovom sektoru ne bude dovedena u pitanje – kaže Pejović.
A.D.
Kvadrat zemlje prodavali jeftinije od keramičkih pločicaNezapamćena situacija vezana za širenje virusa je izvor zabrinutosti, ali i šansa da se shvati da ne možemo živjeti prevashodno od turizma i trgovine, i da se zbog nekolicine u uvozničkom lobiju, ne smije zatvoriti domaća proizvodnja, smatra
Aleksandar Kojičić, odbornik PzP-a u SO Golubovci. On ističe da moramo proizvoditi i imati ozbiljne državne zalihe.
– Ne smije nam se desiti da se ministar slika pred zalihama privatnog preduzetnika, već pred punim silosima i magacinima u vlasništvu države. Ovo je momenat za brzo i odlučno djelovanje. Država treba maksimalno da podrži sjetvu, sjemenom, gorivom, mehanizacijom, agronomima... Da popise svaki pedalj poljoprivrednog zemljišta i domaćinima olakša uslove za proizvodnju.Trebala bi i država da uđe u proizvodnju jer šta će kući da rade hiljade neuposlenih državnih službenika, čiji angažman u vremenu epidemije nije značajan. Od onih 4.000 službenih vozila prodati mnoga, pa uzeti traktore, sijalice, uložiti u sjeme, a posebno stočni fond. Rasna grla uvesti, podijeliti, pomoći u njihovom držanju, podijeliti dobit sa domaćinom. Agresivno ići u proizvodnju i preradu domaćih proizvoda. Zaštititi domaću proizvodnju, bez obzira na međunarodne ugovore. Nisu ih ni oni poštovali u sred epidemije. Razmisliti da li ćemo više ikada kvadrat najbolje zemlje prodavati duplo jeftinije od kvadrata pločica – kaže Kojičić.
)){kind=small}
